Prosvjed volontera Azila: Zaustavimo nasilje nad životinjama! [FOTO]

---

Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda
Vlade potpisnice, kao članice Savjeta Europe,
Imajuć i u vidu Univerzalnu deklaraciju o ljudsk im pravima, koju je Generalna skupština
Ujedinjenih naroda proglasila 10. prosinca 1948. godine;
Smatrajući da ova deklaracija ima za cilj da uč ini sigurnim univerzalno i stvarno
priznavanje i štovanje u nj oj proklami ranih prava;
Smatrajući da je c ilj Sav jeta Europe da se ostva r i ve ć e jedinstvo među njegovim
č lanicama i da je jedan od nač ina pos tizan ja tog c ilja oč uvanje i daljnje provo đenje
ljudskih prava i tem e ljnih sloboda;
Potvrđujući ponovo svoju duboku vjeru u one tem e ljne slobode koje čin e teme lje pravde i
mi ra u svijetu, a koje se s jedne strane najbolje štite stvarnom politi č kom dem okracijom a
s druge zajednič kim shvać anjem i štovanjem ljudskih prava o kojim a ovise;
Odluč ne kao vlade europskih zemalja s istim strijemljenjim a i zajednič kim naslijeđem
politič kih tradicija, ideala, slobode i vladavin e prava, da poduzm u prve korake ka
zajedn i č kom provođenju odre đenih prava navedenih u Univerzalnoj deklaraciji;
Suglasile su se o slijedećem:
Članak 1
Obveza štovanja ljudskih prava
Visoke strane ugovornice jam č e svim osobama pod svojom jurisdikcijom prava i slobode
utvr đene u Dijelu I. ove konvencije.
Dio I
Prava i slobode
Članak 2
Pravo na ži vot
1. Pravo je na život svakog č ovjeka zašti ć eno zakonom. Nitko ne m ože biti namj erno
lišen života, osim kod izvršenja smrtne kazne po presudi suda, kojom je proglašen krivim
za zločin za koji je ova kazna predvi đena zakonom.
2. Lišenje života nije u suprotnosti sa ovim č lankom ako proizilazi iz uporabe sile koja je
apsolutno neophodna:
a. u obrani svakog pojedin ca od nezak onitog nasilja;
b. prilikom zakonitog lišenja slobode ili sprje čavanja bjekstva osobe koja je zakonito
lišena slobode;
1
c. i u akciji po duzetoj, sukladno zakonu, radi gušen ja nem i ra ili pobune.
Članak 3
Za brana muč enja
Nitko neć e biti podvrgnu t torturi, neljudskom ili ponižavaju ć em postupku ili k ažnjav anju.
Članak 4
Za brana ropstva i prinudnog rada
1. Nitko neće biti držan u ropstvu ili položaju ropske ovisnosti.
2. Nitko neće biti primoravan da obavlja prinudni ili obvezni rad.
3. Za uporabu ovog č lanka izraz "prinudni ili obvezni rad" ne uključ uj e :
a. bilo koji rad koji se normalno zahtijeva od osobe koja se nalazi u zatvoru
sukladno odredbam a č lanka 5. ove konvencije, ili za vrijem e uvjetnog otpusta;
b. bilo koju služ bu vojne pr irode ili, u slu č aju odbijanja služenja vojne obveze u
zem ljama gdje se to dozvoljava, bilo koju drugu službu umjesto obveznog
služen ja vojne obveze;
c. bilo koju službu koja se zahtijeva u slu č aju izvanredne situacij e ili katastrofe koja
ugrožava život ili blagos tanje zajed nice;
d. bilo koji rad ili s l užbu k oji su dio uo bi č ajenih gra đanskih ob veza.
Članak 5
Pravo na slobodu i sigurnost
1. Svako ima pravo na slobodu i sigurnost li č nosti. Nitko ne smije biti lišen slobode
izuzev u niže navedenim slu č ajevim a i sukladno zakonom propisanim postupkom :
a. zakonitog lišenja slobode po presudi nadležnog suda;
b. zakonitog hapšenja ili lišenja slobode zbog nepovinovanja zakonitom nalogu suda
ili u cilju osiguranja izvršenja b ilo koje obveze p ropisane zak onom;
c. zakonitog hapšenja ili li šenja slobode glede privođenja nadležnoj sudbenoj vlasti,
kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvr šila kr iv i č no djelo ili ka da
postoje valjani razlozi da se osoba spriječ i da izvrši krivič no d j elo ili da , n a kon
i z vr š e nj a krivič nog djela, pobjegne;
d. lišenja slobode ma lodobnika, prem a zakonitom nalogu, radi odgajanja pod
nadzorom ili zakonitog pritvaranja zbog privo đenja nadležnoj vlasti;
2
e. zakonitog lišenja slobode osoba da bi se spriječ ilo širenje neke zarazne bolesti,
pritvaranja me ntalno oboljelih osoba, alkoholi č ar a ili na rkomana ili skitnica;
f. zakonitog hapšenja ili lišenja slobode osobe u cilju sprječ avanja ilegalnog ulaska
u zemlju ili osobe protiv koje je u to ku pos tupak deporta cije ili ekst radi cije.
2. Svako tko je uhapšen bit ć e odm ah obaviješten, na jeziku koji razumije, o razlozim a
hapšenja i o svim optužbama protiv njega.
3. Svako tko je uhapšen ili lišen slobode prem a odredbam a stavka 1(c) ovog č lanka mora
odm a h biti izveden pred sudiju ili dr ugu službenu osobu zakon om ovlašten u da vrši
sudbenu vlast i mora imati pravo na su đenje u razumnom roku ili na puštanje na s l obodu
do suđenja. Puštanje se na slobodu može uvjet ovati garancijam a o pojavljivanju na
su đenju.
4. Svako kome je uskra ć ena sloboda hapšenjem ili lišavanjem slobode im a pravo uložiti
žalbu sudu kako bi sud, u kratkom roku, razm ot rio zakonitost lišavan ja slobode i ukoliko
ono nije bilo zakonito naložio osloba đanje.
5. Svako tko je bio žrtva hapšenja ili lišavanja slobode protivno odredbama ovog č lank a
ima pravo na obešte ć enje.
Članak 6
Pravo na pravič no suđenje
1. Prilikom utvr điv anja građanskih prava i obveza ili osnovanosti bilo kakve krivič ne
optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravi č nu i javnu raspravu u razumnom roku
pred neovisnim i nepristranim , zakonom ustanovljenim sudom . Presuda se izri č e javno,
ali se novinari i javnost mogu isključ iti s č itavog ili jednog dijela su đenja u interesu
morala, javnog reda ili naci onalne sigurnosti u dem okratskom društvu, kada to nalažu
interesi m a lodobnika ili zaštite p r ivatnog živo ta s t rana u sporu, ili k a da to sud smatra
izri č ito neophodnim zato što bi u posebnim okolnostim a publicitet m ogao nanijeti štetu
interesim a pravde.
2. Svako tko je optužen za krivi č no djelo sm atra se nevinim dok se njegova krivica po
zakonu ne d okaže.
3. Svako tko je optužen za krivi č no djelo im a sljedeć a m i ni ma lna prava:
a. da odm ah, na jeziku koji razum ije, bude podrobno obavješten o prirodi i razlogu
optužbe protiv njega;
b. da m u se osiguraju vrijem e i uvj eti neophodni za priprema nje obrane;
c. da se brani s a m ili uz pomo ć branitelja koga sam izabere ili, ukoliko ne raspolaže
sredstvim a da plati branitelja, da ga d obije besplatno, kada to nalažu interesi
pravde;
d. da sam ispituje ili zah tijeva isp itiv an je svjedoka optužbe i da se prisu s tvo i
saslušanje svjedoka obrane odobri pod uvjetim a koji važe i za svjedoka optužbe;
3
e. da koristi besplatnu pom oć tum a č a ukoliko ne razum ije ili ne govori jezik koji se
koristi na sudu.
Članak 7
Kažnjavanje samo na temelju zak ona
1. Nitko se ne može s mat rati krivim z a krivič no djelo nastalo činjenj em ili ne č injenjem
koje nije predstavljalo krivič no d j elo u vrijem e izvršenja, pr ema nacionalnom ili
međunarodnom pravu. Isto tako, izre č ena kazna neć e biti teža od one koja se
prim jenjivala u vrijeme izvršenja krivi č nog djela.
2. Ovaj č lanak ne utječ e na su đenje ili kažnjavanje bilo ko je osobe koja je kriva za
č injenj e ili neč injenje, ako je to djelo u vrij eme izvršenja pr ed stavljalo kr ivič no djelo
prema op ć im pravnim nač elim a priznatim kod civiliziranih naroda.
Članak 8
Pravo na štovanje privatnog i obiteljskog ži vota
1. Svako ima pravo na štovanje svog privatnog i obiteljskog života, dom a i prepiske.
2. Javna vlast se ne m iješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predvi đeno
zakonom i ako je to neophodna m j era u dem okratskom društvu u interesu nacionalne
sigurnos ti, javne sigurn osti, gospodarske dobro biti zem lje, sprje čavanja nereda ili
sprje čavanja zloč in a, zaštite zdrav l ja i morala ili zaštite prava i sloboda dru gih.
Članak 9
Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti
1. Svako ima pravo na slobodu mi sli, savjesti i vjere: ovo pravo uklju č uje slobodu da
promjeni vjeru ili uvjerenje i sl obodu, sam ili zajedno sa drug ima i javno ili privatno, da
ma nifestira svoju vjeru ili uvjerenje, obredom , pr opovijedanjem i vršenjem vjerskih
dužnosti i rituala.
2. Sloboda ma nifestiranja svoje vjere ili svojih uvjerenja ć e podlijegati samo oni m
ograni čenjima predvi đenim zakonom i koja su neophodna u dem okratskom društvu u
interesu javne sigurnosti, zaštit e javnog poretka, zdravlja i li morala ili zaštite prava i
sloboda drugih.
Članak 10
Sloboda i zražavanja
1. Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu m i šljenja i
slobodu primanja i prenošenja inform acija i ideja, bez miješanja javne vlasti i bez obzira
na granice. Ovaj č lanak ne sprije č av a države da zahtijeva ju dozvole za rad od radio,
telev i zijskih i film skih kom panija.
2. Ostvarivanje ovih sloboda, buduć i da uklju č uje obveze i o dgovornosti, može
podlijegati takvim for m alnostima , uvjetim a , ogranič en jim a ili sank cijama predvi đenim
zakonom i koje neophodne u dem okratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti,
teritor ijalnog integr iteta ili javne s i gurnosti, sprje č avanja nereda ili zloč ina, zaštite
4
zdravlja i m orala, ugleda ili prava drugih, sprje č avanja ši renj a povjerljiv ih inform acija ili
u interesu o čuvanja au toriteta i nep r is tranos ti suds tva.
Članak 11
Sloboda okupljanja i udruž i vanja
1. Svako ima pravo na slobodu mi rnog okupljanja i udruživanja s drugima, uključ uj uć i i
pravo osnivanja sindikata i pridruživanja sindikatima zbog zaštite svojih interesa.
2. Ova prava neć e biti ograni čena izuzev na na čin propisan zakonom i koji je neohodan u
dem okratskom društvu u inte resu na cionaln e sig urnosti ili ja vne sigurnosti, u cilju
sprje čavanja nereda ili zlo č ina, zaštite zdravlja ili m orala ili zaštite prava sloboda drugih.
Ovim č lankom se ne zabranjuje uvo đenje zakonitih ograni č enja na ona prava koja uživaju
pripadni ci o r užanih sn ag a, policije ili državne ad mi nistracije.
Članak 12
Pravo na sklapanje braka
Od trenutka kada postanu s posobni za brak, m uš karac i žena imaju pravo da stupe u brak
i zasnuju obitelj prem a nacionalnim zakoni ma kojim a se regulira ostvarivanje ovog
prava.
Članak 13
Pravo na djelotvorni pravni lijek
Svako č ija su prava i slobode, priznata ovom konve ncijom , narušena ima pravo na pravni
lijek pred nacionalnim vlastima, č ak i onda kada su povredu ovih prava i sloboda u č in ile
osobe u vršenju svoje službene dužnosti.
Članak 14
Za brana diskriminacije
Uživanje prava i sloboda predvi đenih ovom konvencijom osigurav a se b e z diskrim i nacije
po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa , boja kože, jezik, vjeroispovijest, politi č ko ili
drugo mi šljenje, nacionalno ili so cijalno podrijetlo, sveza sa ne kom nacionalnom
ma njinom , i movno stanje, ro đenje ili drugi status.
Članak 15
Odstupanje u izvanrednim okolnostima
1. U doba rata ili druge javne opasnosti koja pr ijeti opstanku nacije, svaka visoka strana
ugovornica može poduzeti m j ere koje odstupaju od njenih ob veza po ovoj konvenciji, i to
u najnužnijoj mj eri koju zahtijeva hitnost situacije, s tim da takve m j ere ne budu u
neskladu s n j enim drugim obvezama prem a m eđ unarodnom pravu.
2. Prethodna odredba ne dopušta odstupanje od članka 2. osim u pogledu sm rti
prouzrokovane zakonitim ratnim postupcim a, ili č lanka 3. i 4, stavak 1. i č lanka 7.
5
3. Svaka visoka strana ugovornica koja koris ti svoje pravo da odstupi od odredbi
Konvencije obavještava u pot punosti Generalnog sekretara Savjeta Europe o m j eram a
koje poduzima i razlozim a za njih. Ona, tako đer, obavještava Generalnog tajnika Savjeta
Europe kada takve mj ere prestaju djelovati i kada se odredbe Konvencije ponovo po č inju
u potpunosti primjenjivati.
Članak 16
Ogranič enja politi č ke aktivnosti stranaca
Nijedna od odredbi iz č lanka 10, 11. i 14. ne ć e se tum a č iti ta ko da sprječava visoke strane
ugovornice da ogranič avaju politi č ku djelatnost stranaca.
Članak 17
Za brana zl ouporabe prava
Ništa u ovoj konvenciji ne može se tum ač iti tako da podrazu mijeva pravo bilo koje
države, skupine ili osoba da se upuste u neku djelatnost ili izvrše neki č in koji je
usm j eren na poništavanje bilo kog od navedenih prava i sloboda ili na njihovo
ograni čavanje u ve ć oj mjeri od one koja je predvi đena Konvencijom.
Članak 18
Granice korištenja ograni č enja prava
Ograni č enja za navedena prava i slobode, dozvoljena prem a ovoj konvenciji, neć e se
prim jenjivati u bilo koje druge svrhe osim onih za koje su predviđena.
Dio II
Europski sud za ljudska prava
Članak 19
Uspostavljanje Suda
Da bi se osiguralo štovanje obveza koje su visoke strane ugo vornice u K onvenciji i
njenim protokolim a preuzele, bit ć e uspostavljen Europski sud za ljudska prava (u
daljnjem tekstu "Sud"). Sud ć e djelo vati na tra j no m tem e lju.
Članak 20
Broj sudaca
Broj sudaca koji ć e sa č injavati Sud bit ć e jednak broju visokih strana ugovornica.
Članak 21
Uvjeti za obavljanje službe
1. Suci m oraju im ati viso ki m oralni ugled i posjedovati kvalifik acije potrebite za
obavljanje visokih sudbenih funkcija, odnosno biti priznati pravni stru č njaci.
6
2. Suci djeluju u osobnom svojstvu.
3. Tijekom svog ma ndata sudije se ne mogu bavi ti poslovim a koji su inkompatibilni s
njihovom neovisnoš ć u, nepristrasnošć u ili zahtjevima stalne službe ; sva pitanj a u sve z i s
prim jenom ovog stava rješava Sud.
Članak 22
I zbor sudaca
1. U odnosu na svaku visoku stranu ugovornicu suce bira Parlam entarna skupština
ve ć inom glasova sa liste od tri kandidata koje imenuje visoka strana ugovornica.
2. Isti postupak se prim jenjuje za popunu Suda glede pristupanja novih visokih strana
ugovornica, kao i priliko m popunjavanja upražnjenih m j esta.
Članak 23
Trajanje mandata
1. Suci se biraju na period od šest godina. Oni se mogu ponovo birati. Međutim , m a ndat
jedne polov ice sudaca izabranih n a p r vim izborim a isti č e poslije tri godine.
2. Suci č iji m a ndat ističe na kraju poč etnog trogodišnjeg perioda žrijebom odre đuje
Generalni tajnik Savjeta Europe neposredno poslije izbora.
3. Da bi se osiguralo da se, koliko je to moguć e, m a ndat jedne polovice sudaca obnavlja
svake tri go dine, Parlamentarn a skupština m ože prije svakih slijede ć ih izbora odlu čiti da
ma ndat ili mandati jedno g ili vi še sud aca ne bude dulji ili kraći od šest godina, ali ne d ulji
od devet niti kra ć i od tri godine.
4. U sluč aju kad se radi o više ma ndata, a Parlame ntarna skupština primjenjuje prethodni
stavak, Gen e raln i tajnik Savj eta Europe žrijebom raspoređuje ma ndate neposredno poslije
izbora.
5. Sudac izabran na m j esto suca čiji m a ndat nije istekao obavlja dužnost svog
prethodnika do okonč anja njegovog m a ndata.
6. Sucu ma ndat is ti če kada navrši sedamdeset godina.
7. Suci ostaju na dužnosti dok ne budu zamijenjeni. Me đutim, oni nastavljaju da rade na
predm e tim a koje su ve ć uzeli u razmatranj e.
Članak 24
Razr iješenje
Sudac se ne može razriješiti svoje fu nkcije dok d r ugi suci ne odluč e dvotreć inskom
ve ć inom da on više ne is punjava potrebne uvjete.
Članak 25
Tajništvo i pravni suradnici
Sud im a tajništvo čije se funkcije i organizacija odre đuju Poslovnikom Suda. Sudu
pom ažu pravni suradnici.
7
Članak 26
Plenum Suda
Sud u Plenumu:
a. bira pr edsjednika i jedn og ili dva do predsjedn i ka Suda na per i od od tri go dine; oni
se m ogu ponovo birati;
b. ustanovljava vije ća za utvr đeni vremenski period;
c. bira predsjednike vije ć a suda; oni s e mogu ponovo birati;
d. usvaja poslovnik Suda; i
e. bira tajnika Suda i jedno g ili vi še n j egovih zam jenika.
Članak 27
Komiteti, vije ć a i Veliko vije će
1. Sud razmatra predme te u kom itetim a od tri suca, vije ć ima od sedam sudaca i u
Velikom vije ć u od sedamnaest sudaca. Vije ća suda uspostavljaju komitete za utvr đeni
vremenski period.
2. Ex officio u sastav vijeć a i Velikog suda ulazi sudac izabra n sa lis te z a interes i ra ne
države ili, ako takvog ne ma ili nije u m oguć nosti da u čestvuje u radu, druga osoba po
njenom izboru koja će obavljati sudbenu funkciju.
3. U sastav Velikog vijeć a također u l aze pr edsjednik Suda i dopredsjedn i ci, p r edsjed nici
vije ća i drugi suci izabrani sukladno poslovniku Suda. Kada se predm e t iznese pred
Veliko vijeće na teme lju č lanka 43., nijedan sudac iz vije ć a koje je donijelo presudu ne ć e
uč estvovati u radu Velikog vije ća, s izuzetkom predsjednika vijeća i sud ije koji je
predstavljao zainteres irane države č lanice.
Članak 28
I zjave odbora o neprihvatljivosti
Komitet m o že jednog lasnom odlukom da proglasi neprihvatljivom ili da skine s lis t e
predm e ta pojedina č nu predstavku podnijetu na tem e lju č lanka 34., ako se takva odluka
može donijeti bez daljnjeg ispitivanja. Ova odluka je konač na .
Članak 29
Odluke v i jeć a o prihvatljivosti i utemeljenosti
1. Ako nije donijeta odluka sukladno č lanku 28. vije će odlu čuje o prihvatljivosti i
utemeljenosti pojedinač nih predstavki podnijetih na tem e lju članka 34.
2. Vije ć e od lu č uje o prihvatljivosti i utem eljenosti međudržavnih predstavki podnijetih na
tem e lju č lanka 33.
8
3. Odluka o prihvatljivosti se donosi posebno, osim kada Sud, u izuzetnim sluč ajevim a,
druk č ije odluč i.
Članak 30
Ustupanje nadle žnosti Velikom vije ć u
Ako se povodom predm e ta koji vije će razm atra pokrene neko ozbiljno pitanje od zna čaja
za tum ač enje Konvencije ili protokola uz nju, ili ako rješenje pitanja pred Vije ć em mo že
da dovede do rezultata koji nije u suglasnosti s nekom prethodno donijetom odlukom
Suda, vijeće m ože sve dok ne donese presudu, da ustupi nadležnost Velikom vije ć u,
izuzev kada se tom e protiv i jedna od stranaka u sporu.
Članak 31
Ovlasti Velikog vije ć a
Veliko vijeće:
a. odlu č uje o predstavkama podnijetim na tem e lju članka 33. ili č lanka 34., kada mu
neko vije ć e ustupi nadležnost na temelju članka 3 0. ili k a da mu je predme t upuć en
na tem e lju članka 43; i
b. razmatra zahtjeve za savjetodavna mi šljenja po dnijeta na te me lju č lanka 47.
Članak 32
Nadležnost Suda
1. Nadležno s t se Suda proteže na sva pitan j a koja se tič u tuma č enja i primjene ove
konvencije i protokola uz nju, a koja su m u upu ć ena na teme lju č lanka 33, 34. i 47.
2. U sluč aju spora da li je Sud nadležan, odlu č uje Sud.
Članak 33
Međudr žavni sporovi
ASvaka visoka strana ugovornica može ukazati S udu na svaku povredu odredbi
Konvencije ili pr otokola uz nju koju je navodno po č inila neka druga strana ugovornica.
Članak 34
Pojedina č ne predstavke
Sud m ože da prima predstavke od svake osobe, nevladine organizacije ili skupine osoba
koji tv rde da su žrtve povrede prava usta novljenih Konvencijom ili pro t okolima uz nju,
uč injene od strane neke vis oke strane ugovornice. Visoke strane ugovornice obvezuju se
da ni na koji nač in ne om etaju stvarno rješenje ovog prava.
Članak 35
Uvjeti prihvatljivosti
9
1. Sud m ože uzeti predmet u postupak tek kada se iscrpe svi unutarnji pravni lijekovi,
sukladno op ć epriznatim nač elim a m e đunarodnog prava, i u roku od šest mjeseci od dana
kada je donijeta pravomoć na odluka.
2. Sud ne postupa po pojedinač noj pr edstavci pod nijetoj na teme lju č lanka 34. koja je:
a. anonimna; ili
b. u suštini isto vjetna s pitanjem koje je sud ve ć razmatrao, ili koja je v e ć podnijeta
nekoj drugoj me đunarodnoj instanci glede ispitivanja, odnosno rješavanja a ne
sadrži nove relevantne činjeni ce.
3. Sud proglašava neprihvatljivom svaku pojedina č nu predstavku podnijetu na tem e lju
č lanka 34. za koju smatra da je inko mpatibilina s odredbama Konvencije ili p r otokola uz
nju, oč igledno neosnovana, ili predstavlja zlouporabu prava na predstavku.
4. Sud odbacuje svaku predstavku koju smatra neprihvatljivom glede ovog č lanka. On to
može u č initi u svakoj fazi postupka.
Članak 36
Intervencija tre ć e strane
1. Visoka strana ugovornica čiji je podnositelj pr edstavke državljan i n im a pravo da
podnese pisani podnesak i uč estvuje u saslušanju u svim predm e ti ma pred vije ćem ili
Velikim vije ć em.
2. Predsjednik Suda mož e u interesu ispravnog postupanja pozvati visoku stranu
ugovornicu koja nije strana u postup ku ili sv aku zainteresiran u osobu koja nije
podnositelj predstavke da podnesu pisani podnesak ili uzm u u č eš ć a u saslušanju.
Članak 37
Skidanje predstavki
1. Sud u svakoj fazi postupka m ože odlu č iti da skine predstavku sa liste p redm e ta ako se
na tem e lju okolnosti može zaklju č iti:
a. da podnositelj predstavke ne namj erava da dalje uč estvuje u postupku; ili
b. da je predmet ra zriješen; ili
c. da iz svakog drugog razloga koji Sud utvrdi nije više opravd ano nastav iti sa
ispitivanjem predstavke.
1. Međutim , Sud nastavlja s ispitivanjem predstavke ako je to potrebno glede štovanja
ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i protokolima uz nju.
2. Sud m ože odlu č iti da predstavku vrati na svoju lis tu predm e ta ako smatra da okolnosti
to opravdavaju.
10
Članak 38
Ispitivan je predmeta i post upak prijateljskog rješenja
1. Ako Sud proglasi predstavku prihvatljivom , on:
a. nastav lja isp itiv anje pr ed me ta zajedno s predstav nicima strana ka i , ako je to
potrebno, preuzima istragu, za č ije će m u u č inkovito provo đenje države u pitanju
pružiti sve potrebne olakšice;
b. stavlja se n a raspolag anje zain t eresiranim stranam a u sporu kako bi se postiglo
prijate ljsko r j ešen je zasnovano na štovanju ljudskih prava utvr đenih Konvencijom
i protokolim a uz nju.
2. Postupak koji se vodi na teme lju stavka 1.b povjerljiv e je pr irode.
Članak 39
Postizanje prijateljskog rješenja
Ako se postigne prijateljsko rješenje, Sud skida predm e t sa svoje liste odlukom koja
sadrži kratak opis č in jeni ca i po stign utog rješenja.
Članak 40
Javna rasprava i pristup dokumentima
1. Rasprave su javne, osim kada Sud u posebnim okolnostim a odlu č i dr ukč ije.
2. Dokume nti deponirani kod tajnika dostupni su javnosti, os im kada predsjednik Suda
odlu č i dr ukčije.
Članak 41
Pravič no z a dovoljstvo
Kada Sud utvrdi prekršaj Konvencije ili pr otokola uz nju, a un utarnj e prav o visoke strane
ugovornice u pitanju omoguć ava sa mo dijelomič nu odštetu, Sud ć e, ako je to potrebno,
pružiti pravi č no zadovoljenje oštećenoj stranci.
Članak 42
Presude vijeć a
Presude vije ć a postaju pravom oć ne s ukladno odredbama č lanka 44., stavak 2.
Članak 43
Obrać anje Velikom vijeć u
1. U roku od tri mj eseca od dana donošenja presude vijeć a sv aka stranka može, u
posebnim slu č ajevim a, da zahtijeva da se predm e t iznese pred Veliko vije će.
11
2. Odbor od pet sudaca Velikog vijeć a prihv a tit ć e zahtjev ako se predmet ti č e nekog
ozbiljnog pitanja vezanog za tumač enje Konvencije ili oz biljn og pitanj a od opć e važnosti.
3. Ako odbor prihvati zahtjev, Veliko vije će odlu č uje o predm e tu presudom .
Članak 44
Konač na presuda
1. Presuda Velikog vijeć a je kona č na .
2. Presuda vije ća postaje kona č na:
a. kada stranke izjave da neć e zahtijevati da se predm e t iznese pred Veliko vije će; ili
b. tri m j eseca p oslije donošenja presude, ako se ne zatraži da se predm e t iznese pred
Veliko vijeće; ili
c. kada odbor Velikog vije ć a odbije zahtjev za razm atranje na tem e lju č lanka 43.
3. Konač na presuda se objavljuje.
Članak 45
Obrazl ož enje presuda i odluka
1. Obrazloženje se daje za presude i za odluke kojima se predstavka proglašava
prihva tljivom ili neprih vatljivom .
2. Ako presuda u cijelosti ili u jednom svom dijelu ne predstavlja jednoglasno m i šljenje
sudaca, svaki sudac ima pravo da izn e se izdvojeno mi šljen j e.
Članak 46
Obveznost i iz vršenje presuda
1. Visoke strane ugovornice preuzim a ju obvezu da se povinuju konač noj presudi Suda u
svakom pre d me tu u kom e su stranke.
2. Konač na odluka Suda se dostavlja Komitetu ministara koji nadgled a njeno izvršenje.
Članak 47
Savjetodavna mišljenja
1. Na zahtjev Komiteta m i nistara Su d m ože da daje savjetodavna mi šljena o pravnim
pitanjim a koja se tič u tumač enja Konvncije i protokola uz nju.
2. Takva se mi šljenja ne mogu baviti pita njim a koja se odnose na sadržaj ili obuhvat
prava i sloboda ustanovljenih Dijelom i K onvencijom i protokolima uz nju, kao ni bilo
kojim drugim pitanjem koje bi Sud ili Komitet ministara mogli da razmatraju u svezi s
postupcima koji se mogu pokrenuti sukladno Konvenciji.
3. Za odluke Komiteta ministara da zahtijeva savjetodavno mišljenje Suda potrebna je
ve ć ina g l asova predstavn i ka koji uč estvuju u radu Kom iteta.
12
Članak 48
Savjetodavna nadležnost Suda
Sud odlu č uje da li zahtjev za davanje savjetodavnog mi šljenja koji podnese Komitet
mi nistara spada u njegovu nadležnost odre đenu člankom 47.
Članak 49
Obrazl ož e n je savjetodavnih mišljenja
1. Savjetodavna mi šljenja Suda se obrazlažu.
2. Ako savjetodavno mi šljenje u cijelosti ili jednom svom dijelu ne predstavlja
jednoglasno m i šljenje su daca, svaki sudac ima pravo da iznese izdvojeno mi šljenje.
3. Savjetodavna mi šljenja Suda dostav ljaju se Ko mitetu m i nistara.
Članak 50
Troškovi Suda
Troškove Suda snosi Savjet Europe.
Članak 51
Privilegij e i imunite ti sudaca
Tijekom vršenja svoje dužnosti suci uživaju p r iv ilegije i im unitete predviđene č lankom
40. Statuta Savjeta Europe i sporazumima donijetim na tem e lju njega.
Dio III
Razne odre dbe
Članak 52
Upiti Generalnom tajniku
Po prijem u zahtjeva Generalnog tajnika Savj eta Europe, svaka visoka strana ugovornica
dostavlja traženo objašnjenje o na činu na koji se u njenom un utarnjem pravu osigurava
stvarna primjena svake od odredbi ove konvencije.
Članak 53
Osiguranje postojećih ljudskih prava
Ništa se u ovoj konvenciji n eć e tumač iti kao ograni č avanje ili derogiranje bilo kojih
ljudskih p r ava i tem e ljnih sloboda ko je m ogu biti osigurane zakonim a bilo koje visoke
strane ugovornice ili bilo kojim drugim sporazumom č ija je ona č lani ca.
Članak 54
Ovlast i Ko mite ta m i nistara
13
Ništa u ovoj konvenciji nije na štet u ovlasti Komiteta mi nistara utvr đenih Statutom
Savjeta Europe.
Članak 55
Isklju č enje drugih nač ina za rješavanje spora
Visoke strane ugovornice s uglasile su se da se ne ć e koris titi, osim u sluč aju posebnog
sporazum a , postoje ć im međusobni m ugovorima, konvencijama ili deklaracijam a glede
podnošenja putem žalbe na spor koji proizilazi iz tum a č enja ili prim jene ove konvencije
da bi ga riješile drugim sredst vim a rješavanja od onih predvi đenih ovom konvencijom.
Članak 56
Teritori jaln a primjena
1. Svaka država može, prilikom ratifikacije, i li u svako drugo vrijem e kasnije, izjaviti
putem notifikacije upu ć ene Generalnom tajniku S a vjeta Europe da se ova konvencija,
pod rezervom stavka 4. ovog č lanka, prim jenjuje na sve ili samo na neki teritorij č iji s u
međunarodni odnosi u njenoj nadležnosti.
2. Konvencija ć e se primjenjivati na teritorij ili teritor ije n a vede ne u notif ik aciji poslije
trideset dana od dana kada je notifikaciju p r imio Generaln i tajnik Savjeta Europe.
3. Odredbe ove konvencije bit ć e pr imijenjene na tim terito rijim a, s dužnom pažnjom u
odnosu na lokalne potrebe.
4. Svaka država koja je dala izjavu sukladno prvom stavku ovog č lanka može, u svako
doba kasnije, izjavi ti, u im e jednog ili više terito rija na koje se ova izjava o dnosi, da je
Sud nadležan da prim a podneske pojedinaca, ne vl adin ih organi zacija ili skupina
pojedinaca sukladno č lanku 34. ove konvencije.
Članak 57
Rezerve
1. Svaka država može, prilikom potpisivanja ove konvencije ili deponiranja instrum e nta o
ratif i kaciji, izjaviti od re đenu rezervu u svezi sa sv akom pojedinom odredbom
Konvencije, u mj eri u kojoj bilo koji zakon koji je na snazi na njenom teritoriju nije u
suglasnosti s tom odredbom . Ovaj č lanak ne dozvoljava rezerve op ć eg karaktera.
2. Svaka rezerva izražena na teme lju ovog č lanka sadrži kratak prikaz zakona u pitanju.
Članak 58
Otkazi vanj e
1. Visoka strana ugovorni ca m ože otkazati ovu konvenciju samo po isteku roka od pet
godina od dana kada je postala č lanica i šest m j eseci nakon obavijesti sadržane u
notif ikac iji upu ć enoj Generalnom tajniku Savjeta Eur ope, koji o tome obavještava ostale
visoke strane ugovornice.
2. To otkazivanje ne oslobađa visoku stranu ugovornicu na koju se ovo odnosi od, njenih
obveza prema ovoj konvenciji gled e bilo kog čina kojim bi se te obveze kršile prije
datuma stupanja otkaza na snagu.
14
3. Svaka visoka strana ugovorni ca koja prestaje da bude č lani ca Savjeta Europe prestaje
da bude č lanica ove konvencije pod istim uvjetim a.
4. Prema odredbam a iz prethodnih stavaka, Konv encija se može otkazati za svaki teritorij
na koji je pr imjenjivana na tem e lju članka 56.
Članak 59
Potpis i ratifikacija
1. Ova konvencija je otvorena za potpisivanje čla nicama Savjeta Europe. Ona podlije že
ratifikaciji. Ratifikacije se deponiraju kod Generalnog tajnika Savjeta Europe.
2. Konvencija stupa na snagu pošto je deponira no deset instrum e nata o ratifikaciji.
3. Za svaku potpisnicu koja ratifikaciju izvrši kasnije, Konvencija stupa na snagu danom
deponiranja instrume nta o ratifikaciji.
4. Generalni tajnik Savjet a Europe obavješt ava sv e č lanice Savjeta Europe o stupanju
Konvencije na snagu, visokim stranam a ugovornicama koje su je ratificirale i o
deponiranju svakog instrume nta o rati fikaciji koje je kasnije izvršeno.
4. Sa č injeno u Ri mu, 4. studeni 1950. godine, na francuskom i engleskom jeziku, pri
č emu su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom jedinom primjerku koji se deponira
u arhivama Savjeta Europe. Generalni tajnik dostavlja ovjerene kopije svakoj potpisnici.

Protokol
uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda
(Prvi protokol)
Vlade potpisnice, kao članice Savjeta Evrope,
Rješene da preduzmu korak e kako bi osigurale zajedni č ko provo đenje odre đenih prav a i
sloboda koje već nisu uključ ene u Dio I. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"),
Sporazumj ele su se o sljede ć em:
Član 1
Zaštita imo vine
Svako fizič ko ili p r avno lice im a pravo na neom e t ano uživ anje svoje imovine. Niko ne
može biti liš en svoje im ovine, osim u javnom interesu i pod u vjetima predvi đenim
zakonom i op ć im nač elim a me đunarodnog prava.
Prethodne odredbe, m eđutim , ni na koji na čin ne uti č u na pravo države da primjenjuje
takve zakone koje sm atra potrebnim da bi nadzirala korištenje imovine u skladu s op ćim
interesim a ili da bi os igur ala n a pl atu poreza ili d rugih doprin osa ili kazn i.
15
Član 2
Pravo na obrazovanje
Niko ne mo že biti lišen prava na obrazovanje. U vršenju svih svo jih funkcija u oblasti
obrazovanja i nastave država poštuje pravo r oditelja da osiguraju takvo obrazovanje i
nastavu koji su u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozof s kim uvjer enjima.
Član 3
Pravo na slobodne izbore
Visoke strane ugovornice se obavezuju da u primjerenim vrem enskim razmacima
održavaju slobodne izbore s tajnim glasanje m, pod uvjetima koji osiguravaju slobodno
izražavanje m i šljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.
Član 4
Teritori jaln a primjena
Svaka visoka strana ugovornica m ože prilikom potpisivanja ili ra tif ikac ije, ili u svako
doba poslije toga, dostaviti Generalnom sekr etaru Savjeta Evrope izjavu o tom e u kom
obimu prihvata da se odredbe ovog prot okola primjenjuju na teritorijam a za č ije je
međunarodne odnose odgovorna, a koje su navedene u izjavi.
Svaka visoka strana ugovornica koja je dostavila takvu izjavu u sm islu prethodnog stava
može prema potrebi dostaviti novu izjavu kojom mijenja uvjete sadržane u ranijoj izjavi
ili ukida prim jenu odredbi ovog protokola u odn osu na bilo koju terito riju.
Izjava data u skladu sa ovim č lanom sm atra se kao da je data u skladu sa stavom 1, č lana
56. Konvencije.
Član 5
Odnos prema Konvenciji
Visoke strane ugovornice smatraju odredbe članova 1, 2, 3. i 4. ovog protokola kao
dodatne članove Konvencije i sve odredbe Konvenc ije primjenjuju se u skladu s tim .
Član 6
Potpis i ratifikacija
Ovaj protokol je otvoren za potpis državama č lanicama Savjeta Evrope potpisnicam a
Konvencije; on se ratificira is tovremeno ili poslije ratifik acije Konvencije. On stupa na
snagu poslije deponiranja deset instrum e nata o ratifikaciji. U pogledu svake potpisnice
koja ga bude ratificirala poslije toga, Protokol stupa na snagu na datum deponiranja
instrume nta o ratifikaciji.
Instrume nti o ratifikaciji deponiraju se kod Generalnog sekrtera Savjeta Evrope, koji ć e
sve č lanice obavijestiti o onim č lanicama koje su izvršile ratifikaciju.
Sa č injeno u Parizu dana 20. m a rta 1952. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri
č emu su oba teksta podjednako vjerodostojn a, u jednom pri mjerku koji se deponira u
16
arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar ć e dostaviti ovjerene pr imjerke svakoj v ladi
potpisnici.

Protokol broj 4.
uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda
kojim se osiguravaju određ ena prava i slobode koje
nisu uključ ene u Konvenciju i Prvi protokol
Vlade potpisnice, kao članice Savjeta Evrope,
Rješene da preduzmu korak e kako bi osigurale zajedni č ko provo đenje odre đenih prav a i
sloboda koje već nisu uključ ene u Dio I. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), i u
č lanove 1. do 3. Prvog protokola uz Konve nciju, potpisanog u Parizu 20. m a rta 1952,
Sporazumj ele su se o sljede ć em:
Član 1
Za brana dužnič kog zat vora
Niko se ne može lišiti slobode sam o zato što nije u stanju da ispuni ugovornu obavezu.
Član 2
Sloboda kretanja
1. Svako ko se zakonito nalazi na teritoriji je dne države im a, na toj teritoriji, p r avo na
slobodu kretanja i slobodu izbora boravišta.
2. Svako je slobodan da napusti bilo koju zemlju, uklju č uj uć i i vlas titu.
3. Nikakva ograničenja ne m ogu se postaviti u odnosu na ostvarivanje ovih prava osim
onih koja su u skladu sa zakonom i koja su nužna u demokratskom društvu u interesu
nacionalne sigurnosti ili ja vne sigurnosti, radi očuvanja javnog poretka, za sprječ avanje
krim inala, za zaštitu morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
4. Prava iz s t ava 1. mogu se također, u posebnim oblastim a ograni čiti u skladu sa
zakonom i opravdati javnim interesom u demokratskom društvu.
Član 3
Za brana pr otjerivanja vlastitih državljana
1. Niko ne može biti p rotjeran, bilo pojedinač nom ili kolektivnom mj erom, s teritorije
države čiji je državljan in.
2. Niko ne može biti lišen prava da uđe na te rito riju dr žave čiji je dr žavljanin.
17
Član 4
Za brana grupnog protjerivanja stranaca
Zabranjeno je kolektivno protjeriv a nje stranaca.
Član 5
Teritori jaln a primjena
1. Svaka visoka strana ugovornica m ože prilikom potpisivanja ili ratifikacije ovog
protokola, ili u svako doba poslije toga, dostaviti Generalnom sekretaru Savjeta Evrope
izjavu o tome u kom obi mu prihvata da se odredbe ovog protokola prim jenjuju na
teritor ijam a za č ije je me đunarodne odnose odgovorna, a koje je navela u izjavi.
2. Svaka visoka strana ugovornica koja je dostavila takvu izjavu u smislu prethodnog
stava može prema potrebi dostaviti novu izjavu kojom mijenja uvjete sadržane u ranijoj
izjavi ili ukida prim jenu odredbi ovog pr otokola u odnosu na bilo koju teritoriju.
3. Izjava data u skladu sa ovim č lanom s matra se kao da je data u skladu sa stavom 1,
č lana 56. Konvencije.
4. Teritorija svake države na koju se prim je njuje ovaj protokol na osnovu ratifikacije ili
prihvatanja, i svaka teritorija na koju se ovaj protokol primjenjuje na osnovu izjave te
države date na osnovu ovog č lana, sm atraju se odvojenim teritorijam a u svrhe č lana 2. i
3.
5. Svaka država koja je da la izjavu u skladu sa s t avom 1 ili 2. ovog č lana, može u svako
vrijem e nakon toga, izjaviti u ime jedne ili više teritorija na k oje se izjava odnosi da o na
prihvata nadležnost Suda, da prim a podneske od pojedinaca, nevladinih organizacija ili
grupa pojed inaca, kako je utvr đeno u č lanu 34. ove konvencije u odnosu na sve ili bilo
koji od članova 1. do 4. ovog protokola.
Član 6
Odnos prema Konvenciji
Visoke strane ugovornice smatraju odredbe članova 1. do 5. ovog protokola kao dodatne
č lanove Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim.
Član 7
Potpis i ratifikacija
1. Ovaj protokol je otvoren za potpis državama č lanicama Savjeta Evrope potpisnicama
Konvencije; on se ratificira is tovremeno ili poslije ratifik acije Konvencije. On stupa na
snagu poslije deponiranja pet instrume nata o ratifikaciji. U odnosu na svaku potpisnicu
koja ga bude ratificirala poslije toga, Protokol stupa na snagu na datum deponiranja
instrume nta o ratifikaciji.
2. Instrume nti o ratifikaciji d e poniraju se kod Generalnog s e kr etara Savjeta Evrope, ko ji
ć e sve članice obavijestiti o onim č lanicama koje su izvršile ratifikaciju.
U potvrdu čega su dolje potpisani, propisno ovlašć eni u tom cilju, potpisali ovaj protokol.
Sa č injeno u Strasbourgu dana 16. septembra 1963. godine, na engleskom i francuskom
jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako vjerod ostojna, u jednom primj e rku koji se
18
deponira u arhivam a Savjeta Evrope. Generalni sekretar ć e dostaviti ovjerene prim jerke
svakoj vladi potpisnici.

Protokol broj 6.
uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda
koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne
Države č lanice Savjeta E vrope, potpisnice ovog p r otokola uz Konvenciju o zaštiti
ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rim u 4. novembra 1950. (u daljem tekstu
"Konvencija"),
Smatrajući da prom jene do kojih je došlo u nekoliko država članica Savjeta Evrope
izražavaju o pć u težnju ka ukidanju sm rtne kazne,
Sporazumj ele su se o sljede ć em:
Član 1
Ukidanje smrtne kaz n e
Smrtna kazn a se ukida. Niko ne m o že osuditi na sm rtnu kaznu ili pogubiti.
Član 2
Smrtna kaz na za vrijeme rata
Država m ož e u svom zakonodavstvu da predvidi smrtnu kaznu za djela izvršena u doba
rata ili neposredne ratne opasnosti; ta kva kazna primijenit ć e se samo u sluč ajev ima
predvi đenim zakonom i u skladu sa njegovi m odredbama . Država obaviještava
Generalnog sekretara Savjeta Evrope o relevantnim odredbama tog zakona.
Član 3
Za brana odstupanja
Nijedna odredba ovog protokola ne može se ukinuti na osnovu č lana 15. Konvencije.
Član 4
Za brana rezervi
Na odredbe ovog protok ola ne mogu se stav ljati rezerve n a osnovu č lana 57. Konvencije.
Član 5
Teritori jaln a primjena
19
1. Svaka država može prilikom potpisivanja il i deponiranja instrum e nta o ratifikaciji,
prihvatanju ili potvr đivanju, da odredi teritoriju ili te ritoirje na koje se ovaj protokol
prim jenjuje.
2. Svaka država može u svako doba poslije toga, putem izjave upu ć ene Ge neralnom
sekretaru Savjeta Evrope da proširi primje nu ovog protokola na bilo koju drugu teritoriju
navedenu u izjavi. U odnosu na takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog dana u
mj esecu koji slijedi poslije datuma prijem a ta kve izjave od strane Generalnog sekretara.
3. Svaka izjava sačinjena na osnovu prethodna dva stav a m ože, u odnosu na teritorije
navedene u takvoj izjavi, da se povu če izjavom Generalnom s e kretaru. Povla č en je iz ja ve
ima djelovanje od prvog dana u m j esecu koj slijedi nakon dana kada je Ge neralni sekretar
prim io takvo obavještenje.
Član 6
Odnos prema Konvenciji
U odnosu na države članice odredbe članova 1. do 5. ovog protokola sm atraju se
dodatnim č lanovima Ko nvencije i sve odredbe K onvencije primjenjuju se u skladu s tim.
Član 7
Potpis i ratifikacija
Ovaj protokol je otvoren za potpis državama č lanicama Savjeta Evrope potpisnicam a
Konvencije; on podliježe ratifik aciji, prihvatanju ili potrvđivanju. Država č lanica Savjeta
Evrope ne može da ratificira, pr ihvati ili po tvrd i ovaj prot okol ako nije isto vremeno ili
prethodno ratificirala Konvencij u. Instrume nti o ratifikacij i, prihvatanju ili potvr đivan ju
deponiraju se kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope.
Član 8
Stupanje na snagu
1. Ovaj protokol stupa na snagu prvo g dana m j eseca koji slijedi poslije dana kada je p e t
država članica Savjeta E vrope izrazilo svoj pristanak da su vezane ovim protokolom u
skladu sa odredbam a č lana 7.
2. U odnosu na svaku državu č lanicu koja poslije toga izrazi svoj pristanak da je njime
obavezna, P r otokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slij edi poslije datum a
deponiranj a instrum e nta o ratifikaciji, prihvatanju ili po tvrđiv anju.
Član 9
Funkcije depozi tara
Generalni sekretar Savjeta Evrope obavješt ava države č lanice Savjeta o:
a. svakom pot pisu;
b. deponiranje svakog instrume nta o ra tifikaciji, prihvatanju ili potvr điv anju ;
20
c. svakom datumu stupanja na snagu ovog protokola u skladu sa č lanovima 5. i 8;
d. svakom drugom aktu, notif ikac iji ili saopć enju u vezi s ovim protokolom .
U potvrdu čega su dolje potpisani, propisno ovlašć eni za tu svrhu, potpisali ovaj protokol.
Sa č injeno u Strasbourg-u dana 28. aprila 1983. godine, na engleskom i francuskom
jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako vjerod ostojna, u jednom primj e rku koji se
deponira u arhivam a Savjeta Evrope. Generalni sekretar ć e dostaviti ovjerene prim jerke
svakoj vladi potpisnici.
Protokol broj 7.
uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda
Države potp i snice, č lanice Savjeta E vrope,
Rješene da preduzmu korak e kako bi osigurale zajedni č ko provo đenje odre đenih prav a i
sloboda putem Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu
4. novem bra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"),
Sporazumj ele su se o sljede ć em:
Član 1
Proceduralne zaštite u ve zi sa protjerivanjem stranaca
1. Stranac k oji zakonito boravi na ter itor i ji jedne države ne može se iz nje protjerati, osim
na osnovu odluke donijete u skladu sa zakonom, i ima pravo:
a. da podnese razloge protiv svog protjerivanja,
b. da se njegov predm e t preispita; i
c. da u te svrh e bude zastup a n pred nadležnim organom ili licem ili licim a koja taj
organ odredi.
2. Stranac se može protjerati i prije nego što is koristi svoje pravo na osnovu stava 1. a, b i
c ovog č lana, ako je protjerivanje nužno u interesu javnog poretka ili se zasniva na
razloz ima nacionlane sigurnosti.
Član 2
Pravo na ža lbu u krivi čnim stvarima
1. Svako ko je odlukom suda osu đen za krivi č no djelo im a pravo da njegovu osudu ili
kaznu preispita viši sud. Ostvarivanje ovog prava, uklju č uj uć i i osnove za njegovo
korištenje, ure đuje se zakonom.
21
2. Ovo pravo može podlijegati izuzecima u odnosu na djela ma njeg znač aja, koja su
odre đena zakonom, ili u sluč ajevim a kada je licu u pitanju u prvom stepenu sudio najviši
sud ili je bi lo osu đeno na osnovu žalbe na oslobađajuć u presudu.
Član 3
Naknada za pogrešnu presudu
Ako je neko lice bilo pravosnažnom presudom osuđeno zbog krivi č nog djela i ako je
kasnije njeg ova presuda bila uk inuta ili je bio po milovan zbog toga što n eka nova ili
novootkrivena č injenica neosporno ukazuje da se radilo o sudskoj grešci, lice koje je
pretrpjelo kaznu kao pos ljedicu takve osude dobit ć e naknadu u skladu sa zakonom ili
praksom doti č ne države, osim ako se ne dokaže da je ono u potpunosit ili djelom ič no
odgovorno za to što nepoznata činjenica nije blagovrem e no otrkrivena.
Član 4
Pravo da se ne bude su đen ili kaž n jen dvaput po istom pr edmetu
1. Nikom e se ne m ože suditi ni ti se može ponovo kazniti u k r ivič nom postupku u
nadležnosti iste države za djelo zbog koga je ve ć bio pravosnažno oslobo đen ili osu đen u
skladu sa zakonom i krivi č nim postupkom te države.
2. Odredbe prethodnog stava ne sprje č avaju obnovu postupka u skladu sa zakonom i
krivi č nim postupkom date države, ako postoje d okazi o novim ili novootkrivenim
č injeni cam a, ili ako je u ranijem postupku došlo do bitne povrede koja je mogla da uti č e
na njegov ishod.
3. Ovaj se č lan ne m ože staviti van snage na osnovu č lana 15. Konvencije.
Član 5
Jednakost supruž nika
U vezi s brakom, u toku braka i u sluč aju njegovog raskida, supružnici imaju jednaka
prava i odgovornosti u pogledu pr ivatno-pravnog karaktera međusobno i u svom odnos u
prema djeci, pri sklapanju braka, za vr ijem e braka i u slu čaju raskida. Ovim č lanom
države ne sprječavaju preduzimanje takvih mj era koje su neophodne u interesu djece.
Član 6
Teritori jaln a primjena
1. Svaka država može prilikom potpisivanja il i deponiranja instrum e nta o ratifikaciji,
prihvatanju ili potvr đivanju, da odredi teritoriju ili te rtorije na koje se ovaj protokol
prim jenjuje i da navede m j eru do koje se obavezuje da ć e njegove odredbe prim jenjivati
na toj ter itor iji ili te ritorijam a .
2. Svaka država može u svako doba poslije toga, putem izjave upu ć ene Ge neralnom
sekretaru Savjeta Evrope da proširi primje nu ovog protokola na bilo koju drugu teritoriju
navedenu u izjavi. U odnosu na takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog dana u
mj esecu nakon isteka od perioda od d va m j eseca kada Generalni sekr etar prim i takvu
izjavu.
22
3. Svaka izjava sačinjena na osnovu prethodna dva č lana m ože, u odnosu na svaku
teritoriju navedenu u takvoj izjavi, da se povu č e ili izmijeni, notifikac ijom upuć enoj
Generalnom sekretaru. P ovla č enje ili izm j ena stupa na snagu od prvog dana u mj esecu
nakon isteka dvom j eseč nog perioda od datum a kada Generalni sekretar prim i takvu
notif ikac iju.
4. Izjava data u skladu sa ovim č lanom sm atrat ć e se kao da je data u skladu sa stavom 1.
č lana 56. Konvencije.
5. Teritorija svake države na koju se prim jenjuje ovaj protokol na osnovu ratifikacije,
prihvatanja ili potvr đivanja, i svaka teritoirja na koju se ovaj protokol prim jenjuje na
osnovu izjave te države na osnovu ovog č lana, m ogu se smatrati odvojenim teritorijama u
svrhu č l a na 1.
6. Svaka država koja je da la izjavu u skladu sa s t avom 1 ili 2. ovog č lana, može u svako
vrijem e nakon toga izjaviti u ime jedne ili više teritorija na k oje se izjava odnosi da o na
prihvata nadležnost Suda, da prim a podneske od pojedinaca, nevladinih organizacija ili
grupa pojed inaca, kako je utvr đeno u č lanu 34. ove konvencije u odnosu na sve ili bilo
koji od članova 1 do 5. ovog protokola.
Član 7
Odnos prema Konvenciji
U odnosu na države članice odredbe članova 1. do 6. ovog protokola sm atraju se
dodatnim č lanovima Ko nvencije i sve odredbe K onvencije primjenjuju se u skladu s tim.
Član 8
Potpis i ratifikacija
Ovaj protokol je otvoren za potpis državama č lanicama Savjeta Evrope potpisnicam a
Konvencije. On se ratificira, prihvata ili odob rava. Država č lanica Savjeta Evrope ne
može da ratificira, pr ihva ti ili odob ri ovaj prot okol ako nije p r ethodno ili istovremeno
ratificirala Konvenciju. Instru me nti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja se deponiraju
kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope.
Član 9
Stupanje na snagu
1. Ovaj protokol stupa na snagu prvo g dana m j eseca nakon isteka dvom jese č nog perioda
od dana kada je sedam država članica Savjeta Evrope izrazilo svoj pristanak da su vezane
ovim protokolom u skladu sa odredbam a č lana 8.
2. U odnosu na svaku državu č lanicu koja poslije toga izrazi svoj pristanak da je njime
obavezna, P r otokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slij edi poslije protoka
dvomj eseč nog perioda od dana kada je deponiran instrume nt o ratifikaciji, prihvatanju ili
potvrđiv anju .
Član 10
Funkcije depozi tara
23
Generalni sekretar Savjeta Evrope obavješt ava države č lanice Savjeta o:
a. svakom pot pisu;
b. deponiranju svakog instrume nta o ra tifikaciji, prihvatanju ili potvr điv anju ;
c. svakom datumu stupanja na snagu ovog protokola u skladu sa č lanovima 6. i 9;
d. svakom drugom aktu, notifikaciji ili izjavi u vezi s ovim protokolom .
U potvrdu čega su dolje potpisani, propisno ovlašć eni za tu svrhu, potpisali ovaj protokol.
Sa č injeno u Strasbourg-u dana 22. novembra 1984. godine, na engleskom i francuskom
jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako vjerod ostojna, u jednom primj e rku koji se
deponira u arhivam a Savjeta Evrope. Generalni sekretar ć e dostaviti ovjerene prim jerke
svakoj vladi potpisnici.