Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



CIVILIZACIJA UBIJA MENTALNO ZDRAVLJE

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
8
Offline
Avatar

Ukupno postova: 1860
Spol: Muško Muško
Post Postano: 19.04.2007. 12:52 
Naslov:  CIVILIZACIJA UBIJA MENTALNO ZDRAVLJE
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

H-alter prenosi intervju sa Johnom Zerzanom i Derrickom Jensenom, vodećim misliocima anticivilizacijske struje unutar anarhizma. Zerzan: 'Zahvaljujući kompjuterizaciji ritam posla danas je brži, a umor i stres su se jako povećali. To nas vraća počecima industrijalizacije, kada se dugačak radni dan koristio kao oružje protiv pobune. Kad ljudi imaju malo vremena ili energije, manje je vjerojatno da će se buniti.' Jensen: 'Jako je važno imati vremena za promišljanje. Poput krave, pojedeš nešto, onda to probaviš nekako, onda to povratiš pa opet malo prožvačeš i opet pošalješ dolje i još malo probavljaš...'

John Zerzan i Derrick Jensen, vodeći mislioci anticivilizacijske struje unutar anarhizma, smatraju da je industrijsko društvo neodrživo i da su ljudi mnogo bolje živjeli u lovačko- skupljačkim zajednicama, prije gradova, poljoprivrede i tehologije. Jensen je nedavno objavio knjigu 'End Game' u dva nastavka, a Zerzan sprema objavu knjige 'Twiglight of the Machines'. Za 'Modesto Anarcho #3' razgovarali su o tome kako industrijska kultura i suvremena civilizacija uzrokuju mentalne bolesti i seksualno zlostavljanje. Pa neka počne posredovano otuđenje simboličke misli...

Modesto Anarcho: Kako je civilizacija povezana sa mentalnim bolestima u modernom društvu?

John Zerzan: Durkheim je još u 19. stoljeću spoznao da civilizacija i gradovi jako povećavaju samoubojstva i ludost. Vezu je lako uvidjeti, kao i vezu između globalnog zatopljenja i industrijalizacije: svi smo oštećeni, sve više i više, i sve vidljivije. Tko nema bliske prijatelje koji pate od ozbiljne depresije, od anksioznosti, koji su ozbiljno razmišljali o samoubojstvu? Domesticirani život je neplodan i opustošujući, što se očituje na mnoge načine. Freud je u Civilization and its Discontents još prije 75 godina predvidio da što će biti više civilizacije, biti će više i neuroza. Domestikacija, sine qua non civilizacije, rana je koja osakaćuje. Mi smo domesticirani isto kao što je konj 'slomljen', naša instinktivna sloboda je osakaćena. Freud je rekao da je civilizacija nemoguća bez da ljudi napuste eros i slobodu u zamjenu za rad i simboličnu kulturu.

Derrick Jensen: Ukratko, civilizacija nas izluđuje. Možemo razgovarati o tome na mnogo razina, počevši od one da većina ljudi provode većinu svojih sati radeći stvari koje ne žele raditi. Nismo evoluirali u malim izoliranim nuklearnim obiteljima i gradovima, već smo oduvijek živjeli kao članovi plemena, klanova, i sela. Sadašnji socijalni poredak nas čini ludima. Razina traume i zlostavljanja u ovoj kulturi također. Oko 25 posto žena su tijekom života silovane, a daljnih 19 posto se odupre pokušajima silovanja. Znači da je gotovo polovica žena seksualno zlostavljana, a većina zlostavljača dolazi iz redova onih koji se prave da ih vole, to su njihovi očevi, braća, stričeva. Tako izdano povjerenje je ogromno. Ne govorim samo o ženama. Muškarci su očito ludi kada to rade, a i oni su izluđeni.

Johnny Livingston je u svojoj knjizi The Fallacy of Wildlife Conservation, napisao je da nas gradovi izluđuju. Mnogi kažu da su ljudi stvarno nasilni, ali ako bi se bilo kojeg drugog sisavca upakiralo toliko skučeno krv bi tekla ulicama svake noći. Kada negdje letim, uvijek mislim:Bože, kad bismo zapeli ovdje na pisti, zapakirani u avionu, koliko bi nam trebalo dok se počnemo klati?

Mnogi kažu da gradovi preopterećuju osjetila, ali Livingston tvrdi drugačije. Pogledajte koliko podražaja koje trenutno dobivate dolazi direktno od ne-ljudskog elementa, a koliko je posredovano ili potječe od ljudi. Evoluirali smo sa svim tim osjetilnim podražajima, koje sada nemamo. Patimo od osjetilne uskraćenoti. Što se događa ako si u komori odjeka? Kažemo nešto i to nam se odbija natrag. Što se događa čovjeku koji je u komori zakinutih podražaja? Počinje halucinirati. Livingston kaže da je sva naša ideologija haluciniranje. Ludo je da se svijet ubija, a da je ova kultura stvar o kojoj nema pregovora, kao kada Cheney kaže: Američki način život nije tema za pregovaranje.

Civilizacija doista ubija planet. Zaštitite svoju zemlju, ne možete se seksati bez nje”moj je novi slogan, jer bez zemlje ništa nemamo.

I škole izluđuju. Prava svrha škole nije u tome da učenici dobiju informacije, nego da sve navikne da budu promatrači u drami i da žele ne živjeti.

RD Laing je govorio o dinamici koju održavaju nasilne obitelji kako bi mogle opstati. Postoje tri pravila za disfunkcionalne kulture. Pravilo A1. je nemoj. Pravilo A.2 je pravilo A.1 ne postoji, a pravilo A.3 je nikada ne raspravljati o postojanju pravila A, A.1, ili A.2. Poanta je da je to izluđujuće u nasilnim obiteljima, ali i u širem društvu. Sve u dinamici nasilja podešeno je zaštiti zlostavljača što također izluđuje.

Evo još jednog malog, ali strašnog primjera. Upravo pišem knjigu koja se bavi bavi time kako u svakoj održivoj kulturi otpad mora pomoći zemljanoj bazi. Ali, u slučaju npr. omota za čokoladice, nitko ne zna kako se razgrađuju polimeri u tim omotima. Nitko se nije potrudio da sazna!

Ili, u SAD-u postoji dva milijuna brana, što je prilično opsesivno. Šezdeset tisuća brana preko trinaest stopa visokih, i sedamdeset tisuća preko šest i pol stopa. Sve te brane moraju imati izvještaj, koji govori što će se dogoditi sa gradovima i mostovima i svime ostalim, ako brana popusti, zato što će naravno svaka jednog dana popustiti. Pogodite koliko je studija napravljeno da se vidi utjecaj katastrofe s branom na riblja staništa? Nula. Ova kultura mijenja planet i sve u vezi nje je poremećeno.

Modesto Anarcho: Na koje je načine povećana količina vremena koje ljudi provode na poslu pridonijela učestalosti mentalnih bolesti?

John Zerzan: Što je kultura više simbolična, više je posla u društvu. Marshall Sahlins je to istaknuo. U SAD-u danas oboje roditelja rade. Zahvaljujući kompjuterizaciji ritam posla je brži, tako da su se umor i stres jako povećali. To nas vraća počecima sistema tvornica/ industrijalizacije, kada je značajan faktor bilo zadržavanje proizvođača mnogo sati: da bi se otupilo stalne pobune na selu, suzbilo ga.. Kada ljudi imaju malo vremena ili energije, manje je vjerojatno da će se buniti. Ta činjenica je promakla Marxu.

Derrick Jensen: Joseph Campbell je rekao nešto što su ljudi prije razumjeli, da je preduvjet za duhovni život dokolica. Dio razloga zašto sam danas tako sretan je što sam proveo dobar dio svojih dvadesetih na jedan način uzemljujući se, ili na drugi način rečeno ne radeći ništa. Sjedio sam kraj rijeke, vrlo siromašan, a i vrlo bolestan tako da nisam mogao ništa raditi (bolovao sam od Crohnove bolesti). To mi je pomoglo da poništim učinke školovanja, da se naučim razmišljati i osjećati. Apsolutno nam je potrebna takva vrsta dokolice koja omogućuje da naučimo osjećati.

Ne znam kako preživljavaju ljudi koji rade uobičajene poslove. Svi smo čuli strašnu frazu: Hvala Bogu da je petak! , kojom kao da se želi reći: Hvala Bogu da je još jedan tjedan moga dragocjenog života nestao!

Nekad sam predavao na sveučilištu, ali samo jedan semestar. Da sam imao dva semestra predavao bih prvi semestar o slobodi, a drugi o odgovornosti. Ako sloboda postoji bez odgovornosti, to je samo nezrelost, a ako odgovornost postoji bez slobode, ropstvo. Ljudi moraju imati oboje. Ja sam krenuo u nekom smjeru kada mi je prijetelj rekao, Znaš, imaš toliko talenata, ne koristiš ih kako bi pomogao svemiru, pomogao zajednici, a ako su ti dani darovi a ne odužiš se svemiru za njih, ne vrijediš ništa. Čak i danas još uvijek imam mnogo dokolice, ali pokušavam biti od koristi zemlji na kojoj živim i zajednici ljudi koje volim. Moj rad ne služi Exxon Mobileu. Zapitajte se: Koji su vaši darovi i kako ih možete najbolje iskoristiti da posluže vašoj zajednici, te tko je ta zajednica? Je li to Chevron? Ili IBM, ili Monsanto? Kome tvoj život zapravo služi?

Kada nemaš vremena, neimanje vremena te izluđuje. Jako je važno imati vremena za promišljanje. Obožavam to. Poput krave, pojedeš nešto, onda to probaviš nekako, onda to povratiš pa opet malo prožvačeš i opet pošalješ dolje i još malo probavljaš. Kada sam prije nekoliko godina intervjuirao Vine Deloria, pitao sam ga iz urođeničke perspektive, što je smisao života, a on je odgovorio zrelost, cilj je sazrijeti. Jedan od naših zadataka je shvatiti svoju ulogu u ovoj divnoj simfoniji života i odigrati ju, sasvim drugačije nego ono što bismo navodno trebali postići u industrijskoj kulturi, gdje je sve po kalupu, gdje bi sve trebalo biti standardizirano.

Jako me ljuti kada mi ljudi pišu i kažu, znaš, tvoje knjige su sjajne i napisao si sve što si trebao, a sada bi trebao biti organizator kao ja! To je uvreda na više razina, opet ona stvar sa kalupom za kekse, da bih trebao biti poput njih, što je ludo. Ti imaš drugačije darove nego ja, i bilo bi ludo da te pokušam oblikovati da budeš sličan meni. A opet, to naša kultura stalno radi, djelomično zato što ju različitost toliko plaši.

Modesto Anarcho: Kakva je veza civilizacija/industrijske kulture sa seksualnim nasiljem i zlostavljanjem?

John Zerzan: Civilizacija uvodi sistematičnu objektivizaciju žene što dovodi do sistematičnog nasilja nad ženama. Zato mislim da su civilizacija i patrijarhat ugrubo identični.

Derrick Jensen: Dio problema je u tome što se ova kultura temelji na utilitarizmu. Sjajna je rečenica kanadskog drvosječe: Kada pogledam stabla, vidim novčanice. Ako gledaš drvo i vidiš dolare, ponašat ćeš se drugačije prema njemu nego ako, kada gledaš drvo, i vidiš drvo. Isto vrijedi za žene. Ako gledam žene, a vidim otvore, ponašat ću se drugačije prema njima nego ako, kada gledam neku određenu ženu, vidim upravo nju.

Ako je kultura temeljena na doživljaju drugih na osnovi toga kako ih možeš iskoristiti, naravno da ćeš ih zlostavljati. Uz to zlostavljači gotovo nikada ne prestanu dobrovoljno jer imaju koristi od onoga što rade.

Još jedan način kako ova kultura pridonosi zlostavljanju – sjebe ljude zlostavljajući njih same prvo. Ako si zlostavljan kao dijete, lako ćeš završiti tako da doživljavaš druge kao zastrašujuće, pa ih moraš kontrolirati.

Jednoj se ženi jako sviđao moj rad. Međutim, kada je pročitala Jezik stariji od riječi (A Language Older Than Words), pomislila je da je ludo govoriti o slušanju prirode. Čak i najotvoreniji zapadnjak gleda na slušanje prirode kao na metaforu što je osnovna razlika između zapadnjačkog i urođeničkog načina postojanja. Ludo je prekinuti svaku komunikaciju.

Modesto Anarcho: Imaju li lovačko-skupljačke zajednice povijest mentalnih problema ili seksualnih zlostavljanja? Kako takve grupe rješavaju društvene probleme?

John Zerzan: U manje posredovanom, manje umjetnom životu-svijetu, ima mnogo manje emocionalnih bolesti. Društvo licem-u-lice (društvo skupina) je temeljeno na izravnoj odgovornosti za rješavanje problema, suprotno nego kod društva mase. Uvidio sam to u petnaest godina života u stambenoj zajednici. Ako je netko nešto izvodio, bilo je lakše na neposredan način riješiti to. Mnogo zdravije nego uteći se nekom vanjskom autoritetu.

Derrick Jensen: Morris Berman je pisao o tome kako je jedan od načina rješavanja konflikta među lovcima skupljačima, bio jednostavno otići i okupiti drugu grupu. Očito urođenici nisu uništili planet. Što se tiče seksualnog zlostavljanja, u nekim urođeničkim kulturama prema ženama se odnosilo jako loše, u drugima jako dobro. Ne može se reći uopćeno, da među svim lovcima skupljačima zlostavljanje nije postojalo. Istovremeno možemo reći da u mnogim urođeničkim kulturama (a urođenici i lovci skupljači nisu nužno ista stvar) seksualno zlostavljanje nije bilo prisutno.

Ako je postojala i jedna kultura koja nije poznavala seksualno zlostavljanje, znači da je to ljudska mogućnost i možemo tome težiti i ispitati karakteristike te kulture. Ponekad me ljudi optužuju za pametovanje o plemenitom divljaku, ali ja se oslanjam na zapise ljudi toga vremena. Prepoznajem da su neke urođeničke kulture bile vrlo okrutne, ali naravno njihova okrutnost nije ništa u usporedbi s ovom kulturom.

Modesto Anarcho: Može li povratak divljini biti praktičan način za liječenje mentalnih trauma?

John Zerzan: Povratak divljini ili ponovno povezivanje sa planetom Zemlja je vrlo teško u sadašnjem kontekstu i ne postoji univerzalni lijek za sve. Ali, mislim da to jest neophodno za naše ozdravljenje jer nas zbližava i sa samim sobom. Suprotan odnos bio je proizvod domestikacije i civilizacije.

Derrick Jensen: Izvrsno pitanje na koje ne znam odgovor. Siguran sam da bi to stvarno pomoglo, ali zabrinut sam da bi to za mnoge bilo kratkotrajno rješenje jer je rad na izlječenju od traume vrlo težak i bolan, i ne postoje prečice. Mnogo ljudi sa ozbiljnim problemima mjesec dana idu na terapiju, kažu Izliječen sam i zatim se vrate starim obrascima. Ili zarone u New Age, sudjeluju u nekoliko rituala, i zaključe: Oh, izliječen sam. Mogu zamisliti da ljudi koriste povratak divljini kako bi izbjegli stvarni posao. Uviđaš li što želim reći?

Modesto Anarcho: Uglavnom, bijeg umjesto konfrontacije.

Derrick Jensen: Hvala, tako je.

Modesto Anarcho: Može li militantan otpor silama koje kontroliraju naše živote pomoći izliječiti mentalne traume?

John Zerzan: Film Razbijanje kletve izražava ideju svojim naslovom: razbijanje kletve uvjetovanja te slabljenje bespomoćnosti počinje otporom. Taj proboj je terapeutski. Sve je samo ne zdravo biti podjarmljen, jer je to osnovna degradacija koja mora biti prevaziđena.

Derrick Jensen: Mogao bi. Sramim se jer sam u knjizi Jezik stariji od riječi (Language Older than Words) napisao da ukoliko uzvratiš, riskiraš da postaneš isti kao oni. Sada mislim da ako ne uzvratiš, riskiraš daljnje robovanje, a promišljanje je samo dio procesa. Jako me razljutilo kada sam čuo nekog pacifista, Radim za mir i društvenu pravdu cijepajući drva i noseći vlastitu vodu. To je jebeni narcizam i glupost: Da, radit ću na malom dragocjenom sebi, ali neću ništa veće učiniti. Moj prijatelj bio je u Earth First! u ranim osamdesetima, ali je otišao ranih devdesetih. Kada se on uključio bilo je puno ljudi koje je razljutilo uništavanje šuma, a kada je odlazio bilo je puno ljudi koji su bili jako ljuti, pa su usmjerili tu ljutnju na pitanje šuma.

Jedan otac mi je pisao uzrujan zato što je njegov sin čitao moje knjige i htio raznijeti branu. Odgovorio sam mu: Ja ne želim da tvoj sin raznese branu zato što Jensen tako kaže. Želim da sam analizira, i ako ga analiza odvede do toga, super, a ako ga odvede do nečega drugoga, opet super.. Stati na vlastite noge i oduprijeti se bilo kojim sredstvima jest užasno oslobađajuće, ali militantan otpor ipak nije sam po sebi dovoljan za značajno zacjeljenju. On je, uz spomenutu dokolicu, važan, ali također uz postojanje zajednice koja pruža podršku i unutar koje možeš razgovarati o svakoj svojoj traumi.

Izlazio sam sa nekoliko žena koje su me smatrale najugodnijim momkom kojeg su ikad upoznale i najmanje patrijarhalnim. Sve je bilo sjajno, ali kada bismo započeli vezu, sva ljutnja koju su ikad osjećale prema muškarcima bi izašla van i projicirala se na mene zato što sam bio toliko neopasan. Klasična je stvar, da odrasli koji su preživjeli zlostavljanje u djetinjstvu na kraju mrze pasivne promatrače više nego počinitelje. Pasivan promatrač je siguran. Kada netko uzvrati napad, važno je da pažljivo odredi metu.

Modesto Anarcho: Smatrate li da postoje sličnosti između trenda poremećaja pažnje (ADD/ADHD) u devedesetima i bipolarnog poremećaja u ovom desetljeću?

John Zerzan: Ne znam, ali uočljiva ogromna porast učestalosti autizma je stvarna i uznemirujuća. Možda je došlo do prerevnog 'medikaliziranja' mnogih fenomena u ponašanju, ali porast patnje je nedvojben i događa se u sve ranijim godinima. Klima bolesti je uočljiva, što bar pokazuje da nas nisu pretvorili u zombije – da jesu, ne bismo osjećali toliko boli, zar ne? Vrlo loša pogodba, ako se pogledaju okolnosti.

Derrick Jensen: Prije dva dana sam razgovarao s mamom. Upravo je bila pročitala knjigu o upotrebi toksičnog otpada kao gnojiva. Rekla mi je da je uvijek mislila da je poremećaj pažnje moda i da je problem o tome što su djeca natjerana u učionice. Zatim je dodala: Ali, plivamo u takvom toksičnom gulašu, da je moguće da to utječe na ljude. Tko zna što sve te doze toksičnog otpada u našoj krvi čine našoj psihi? Znamo da pesticidi mogu učiniti djecu glupima, razvojno gledajući uništiti im mozak.

Ne protivim se pomoći kemije u rješavanju problema, ali užasno je da se djeca u masivnim pokusima drogiraju, što farmaceutskim kompanijama donosi ogromne novce, a mamica, tatica i učiteljica ne moraju se baviti djetetom. Umjesto toga ih nadrogiraju. Za to nema nikakve isprike.

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
Poppy
Offline
Avatar

Ukupno postova: 2988
Lokacija: u snovima
Spol: Žensko Žensko
Post Postano: 19.04.2007. 13:08 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

procitala sam! sve sam procitala!!! bravo ja! Smile

al ne mogu sad nis komentirat, umorna sam od čitanja! Smile

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
DonQuijote
Offline
Avatar

Ukupno postova: 4291
Lokacija: Osijek
Spol: Muško Muško
Post Postano: 19.04.2007. 13:17 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

ja ću si odvojiti jedan vikend, pa pročitati, nemam sad toliko vremena...

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
8
Offline
Avatar

Ukupno postova: 1860
Spol: Muško Muško
Post Postano: 19.04.2007. 13:37 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Ja sam išao na tečaj brzog čitanja... Što da vam kažem.

Išao sam i na tečaj brzog spavanja... Spavam toliko brzo da ne stignem hrkat.

Imam i video na mirkovalni pogon... cjelovečernji film odgledam za 8 min.

_________________
Nekad davno bijah gej,
spasio me Horus Hej!
Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
bazooka_joe
Offline
Avatar

Ukupno postova: 3237
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 19.04.2007. 17:31 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

8 je napisao/la: ›
Imam i video na mirkovalni pogon... cjelovečernji film odgledam za 8 min.


To su one nove 8 min trake? Very Happy

_________________
"We've arranged a global civilization in which most crucial elements profoundly depend on science and technology. We have also arranged things so that almost no one understands science and technology. This is a prescription for disaster. We might get away with it for a while, but sooner or later this combustible mixture of ignorance and power is going to blow up in our faces." - Carl Sagan
Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: