
Prema podacima
Državnog zavoda za statistiku i portala
Gradonačelnik.hr, najviše diplomiranih studenata ima između
22 i 24 godine (43,4 posto), a slijede oni
od 25 do 27 godina (32,7 posto). U ostalim dobnim skupinama udjeli su znatno manji, dok je najmanje diplomiranih u dobi
od 37 do 39 godina (1,8 posto).
Najviše studenata završava
društvene znanosti (36,8 posto), potom
tehničke (25,7 posto) te
biomedicinu i zdravstvo (13,2 posto). Slijede
humanističke, biotehničke i prirodne znanosti, dok je najmanje diplomiranih iz
umjetničkog područja (2,6 posto).
U 2024. godini
609 osoba steklo je akademski naziv
sveučilišnog specijalista, od čega 65,7 posto žena. Najviše specijalista bilo je u dobi od 30 do 34 godine, a čak 94,3 posto prethodno je diplomiralo u Hrvatskoj.
Doktorat je steklo 812 osoba. Žene čine većinu i među upisanima u akademskoj 2024./25. godini (58,4 posto), potvrđujući dugogodišnji trend.
Većina studenata (83,3 posto) studira na fakultetima, a gotovo dvije trećine svih upisanih koncentrirano je na
Sveučilište u Zagrebu. Slijede
Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Rijeci i Sveučilište u Splitu.
Gledano po gradovima (bez Zagreba), najviše netom diplomiranih imali su
Split, Osijek i Rijeka, dok je po broju diplomiranih na 1.000 stanovnika prednjačila
Hrvatska Kostajnica. Među gradovima s više od 10 diplomiranih na tisuću stanovnika istaknuli su se i
Vrlika, Dugo Selo i Đakovo.
Podaci potvrđuju da visoko obrazovanje ostaje
važan razvojni resurs, a ulaganja gradova u studente i mlade izravno doprinose njihovoj dugoročnoj konkurentnosti i kvaliteti života.
Foto: Pexels.com/Ilustracija