Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba, u suradnji s vijećima njemačke nacionalne manjine
Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka priredila je dokumentarnu (dvojezičnu) izložbu pod nazivom “
80. godišnjica organiziranog stradanja i progona njemačke manjine u Hrvatskoj”, kojom se komemorira masovno stradanje njemačke manjine u Hrvatskoj koncem i nakon Drugoga svjetskog rata. Predavanje će (prije otvaranja izložbe), u
četvrtak, 5. lipnja 2025., s početkom u 18.00 sati, održati autor dokumentarne izložbe
Goran Beus Richembergh, publicist, kroničar, leksikograf i pokretač niza programa njemačke i austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Napisao je i objavio nekoliko knjiga i monografija o povijesti i kulturi njemačke manjine, od kojih se posebno ističe biografski leksikon “Nijemci i njihovi potomci u hrvatskim krajevima” (2022.) s oko 2 tisuće biografskih jedinica.
Njemačka etnička zajednica na hrvatskim područjima živi u kontinuitetu 8 stoljeća, a nakon valova organiziranog naseljavanja kolonistâ u 18. i 19. stoljeću osobito brojna bila je na područjima Slavonije, Srijema i Baranje. Oko 170 tisuća Nijemaca živjelo je na područjima današnje Hrvatske do Drugoga svjetskog rata (od oko 550 tisuća na području tadašnje Kraljevine Jugoslavije), a njemačka okupacija i uspostava NDH njemačku su manjinu stavile u specifični položaj. Još 1944. AVNOJ je sve Nijemce proglasio narodnim neprijateljima kojima će biti oduzeta sva imovina. Nakon što je, usljed široke propagandne kampanje okupacijskih vlasti, u velikom zbjegu tijekom listopada i studenoga 1944. prema Njemačkoj i Austriji evakuirano više od 100 tisuća njemačkih civila iz Hrvatske, oni koji su ostali, posve uvjereni da nikome ništa nisu skrivili, bili su izloženi osveti i drakonskim kaznama novih komunističkih vlasti. Izbjeglima je zabranjen povratak, oduzeta im je sva imovina (preko 20 tisuća imanja), a veliki broj njih bio je protjeran u Njemačku ili interniran u posebne logore za Nijemce od kojih su najveći bili Velika Pisanica, Josipovac, Krndija, Valpovo i Šipovac-Našice. U tim sabirnim i radnim logorima vladala je visoka stopa smrtnosti od gladi, iscrpljenosti, tifusa i drugih bolesti. Kad su logori raspušteni preživjeli se više nisu imali gdje vratiti i mnogi su morali početi život iznova, nerijetko skrivajući identitet, mijenjajući imena i prezimena i seleći se u druga mjesta. Njihovo iseljavanje u Njemačku ili druge zemlje trajalo je još desetljećima. Sličnu sudbinu doživjelo je još najmanje 12 milijuna etničkih Nijemaca na Istoku Europe. Danas je njemačka manjina u Hrvatskoj malobrojna zajednica od tek nešto više od 3 tisuće pripadnika, ali je još uvijek vitalna i aktivna u svojim nacionalnim udrugama u Osijeku, Zagrebu, Vukovaru i Siraču.
Dokumentarna izložba kazuje o nastanku i razvoju njemačke etničke zajednice kroz povijest te o sudbini koju je doživjela u 20. stoljeću, ispaštajući nametnutu kolektivnu krivnju, posebice o zbjegu 1944. te o progonu i logorima za Nijemce koji su u Hrvatskoj djelovali od svibnja 1945. do početka 1947. godine.
