Slavonija i Baranja, kao i čitava Hrvatska, često se spominje u kontekstu vodećih
regija Europe i svijeta po bogatstvu
prirodnih resursa poput šuma, tla i vode. Poimanjem vode kao „
neiscrpnog“ resursa te pod utjecajem vanjskih pritisaka, antropogenih i prirodnih – to je bogatstvo vrlo krhko i neizvjesne budućnosti.
Neupitno je kako je voda nužan resurs za
gospodarski razvoj Slavonije i Baranje oduvijek. Isti je kroz povijest temeljen na primarnom sektoru djelatnosti i industrijskoj obradi poljoprivrednih sirovina. Međutim, neodrživo gospodarenje vodom, njezino
prekomjerno iskorištavanje, isto kao i neadekvatno upravljanje vodoopskrbom, može nas dovesti u opasnost da ugrozimo resurse pitke vode, koji se u Hrvatskoj
90% crpe iz zaliha podzemnih voda.
Prekomjerno navodnjavanje za potrebe intenzivne poljoprivredne proizvodnje nusprodukt je među ostalim i suša, međutim u kritičnoj mjeri pospješuje i ubrzava proces trošenja postojećih
vodnih resursa. Kemikalije nakon tretiranja u poljoprivredi završavaju u tlu i ocjeđuju se u melioracijske kanale. vodotokove te podzemne vode. Time ugrožavaju izvore pitke vode. Smanjenju vodnih resursa pridonosi i plansko isušivanje vlažnih staništa, posebice močvara kao najvećih prirodnih pročišćivača vode i prostora za skladištenje
pitke vode.
Sprječavanje sve
ubrzanijih klimatskih promjena u fokusu je Europske Unije, a ono što je već sada posebno aktualno je nužna prilagodba istima, jer mnoge je klimatske pojave sada već kasno zaustaviti. U kontekstu voda to se posebice iznosi na ekstreme, dugotrajne sušne periode ali i značajne količine oborina u vrlo kratkom vremenu koje dovode do poplava. Zato je kvalitetno i održivo upravljanje vodama od izuzetnog značaja za stanovništvo.
Da javno upravljanje vodama u Hrvatskoj nije na zadovoljavajućoj razini svjesna je i vlast koje je prije desetak godina pokrenula reformu vodnog sektora. Doprinos kvalitetnijem upravljanju vodama u Hrvatskoj želi ponuditi i tematska mreža JEDRO, koja je provela istraživanje s preko
50 predstavnika lokalnih vlasti i vodnih komunalnih poduzeća, kako bi detektirala izazove u provedbi navedene reforme te potencijale za poboljšanje sustava upravljanja ovim javnim dobrom. JEDRO djeluje unutar istoimenog trogodišnjeg projekta sufinanciranog sredstvima Europske Unije iz Europskog socijalnog fonda, kojega vodi
Zelena akcija iz Zagreba u suradnji s 10 nevladinih organizacija iz Hrvatske, među kojima je i Udruga za zaštitu prirode i okoliša
Zeleni Osijek, te
Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Stoga ovim putem
JEDRO poziva sve zainteresirane građane i druge aktere na okrugli stol koji će se održati
14. lipnja 2023. godine u 14:00 sati u velikoj dvorani
Hrvatskog novinarskog društva (Perkovčeva ulica br. 2), a nosiva tema jest reforma vodnih usluga u Hrvatskoj.
Na okruglom stolu bit će predstavljeni sveobuhvatni rezultati istraživanja reforme vodnih usluga koje JEDRO sustavno istražuje već više od dvije godine. Uz predstavljanje rezultata, podijelit će se i popratni sadržajni materijali (policy brief-ovi) koji kao jedan od produkata istraživanja sumiraju tijek reformskog procesa te izlažu implementacijske izazovi i prilike nastale u tom procesu.
Ujedno će ti materijali poslužiti i kao podloga za raspravu svih sudionika.
Na okrugli su stol, među ostalim, pozvani i predstavnici svih relevantnih dionika u procesu vodne reforme. Drugim riječima, pozivnice su poslane na adresu nadležnog resornog ministarstva, Hrvatskih voda, predstavnika općina i gradove te javnih isporučitelja vodnih usluga.
Udruga Zeleni Osijek i ostali partneri na projektu JEDRO pozivaju sve zainteresirane da svoje sudjelovanje na okruglom stolu rezerviraju putem
obrasca dostupnog na službenoj web stranici projekta JEDRO.
Nadamo se kako će ovaj okrugli stol u organizaciji tematske mreže JEDRO pridonijeti boljem upravljanju vodnih usluga u Hrvatskoj, usluge koje su od iznimnog strateškog značaja za Hrvatsku, ali i Europsku uniju.
Foto: Marin Topić
Nebitno
