Upravo je u tijeku
sjednica Vlade na kojoj bi ona trebala usvojiti smjernice za
uštedu plina, u skladu s preporukama Europske komisije zemljama članicama. Dokument je pripremilo
Ministarstvo gospodarstva u suradnji sa stručnjacima iz
Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Kako je već ranije najavljeno, riječ je o
uštedama na dobrovoljnoj osnovi koje mogu poduzeti svi, od kućanstava i javnih institucija do industrije. U pitanju su, kako piše
Jutarnji list, preporuke za temperaturu hlađenja prostorija klima-uređajima na najniže
25 Celzijevih stupnjeva, kao i grijanja kad počne ogrjevna sezona od maksimalno
21 Celzijev stupanj, a o tom slijede i informativne kampanje.
Preporuke koje se danas nalaze na Vladi govore o
učinkovitoj potrošnji energije za kućanstva te detaljno objašnjavaju kolike bi trebale biti temperature čak i u različitim prostorijama stanova i kuća, a načelno se svima preporučuje ugradnja termostata. Pridržavanjem tih uputa moglo bi se, kažu, uštedjeti sedam do 15 posto energije.
Primjerice, u hodniku bi temperatura trebala biti
od 14 do 18 Celzijevih stupnjeva, u spavaćoj sobi
18 stupnjeva, u radnoj između
18 i 21 stupanj, u dnevnom boravku
od 20 do 23 stupnja, a optimalna je temperatura kupaonice
23 do 25 stupnjeva. Kad se odlazi iz kuće, temperaturu bi trebalo spustiti na 16 stupnjeva. Navode se i zdravorazumske preporuke da se, primjerice, prostor ne grije i prozračuje istodobno ili da se hladnjaci i zamrzivači ne drže blizu izvora topline.
Preporuke se odnose i na promet, u smislu da se ljudi organiziraju i dijele prijevoz, ili da više koriste javni prijevoz. Postoji i poseban dio smjernica za
javni sektor i smanjenje potrošnje energije u tim zgradama, kao i za energetski sektor koji bi posebnu pozornost trebao posvetiti svojim velikim kupcima i njihovim mogućnostima ušteda. Poduzetnicima se, pak, preporučuje da analiziraju proizvodne procese i vide gdje je sve moguće trošiti efikasnije.
Podsjetimo, nedavno je usvojen europski plan
štednje plina od 15 posto od kolovoza do proljeća iduće godine zbog moguće "suše" koja prijeti iz ruskih plinskih izvora. Ministar
Davor Filipović tada je rekao kako je Hrvatska na nacionalnoj razini već poduzela prve korake za smanjenje potražnje plina, a ohrabrivat će i dalje da se plin zamijeni drugim gorivima gdje god je to moguće, kao što će poticati i nabavu alternativnih goriva za kratkoročne prekide opskrbe, za toplane i elektrane.
Inače, prema podacima koje je objavila Vlada u prezentaciji
proljetnog paketa mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, u Hrvatskoj u ukupnoj potrošnji plina kućanstva i poduzeća sudjeluju s više od 46 posto, toplane i termoelektrane s gotovo 28 posto, a Petrokemija s čak 15 posto. Na ostalu industriju otpada 11 posto.
Što se tiče električne energije, petina se proizvodi na plin i ugljen. Ministarstvo barata podatkom da je lani domaća proizvodnja prirodnog plina iznosila otprilike 21 posto ukupnih potreba te da bi se u 2023. mogla povećati na 30-ak posto.
Tekst i foto: Osijek031.com
Nebitno
