U četvrtak, 25. studenog 2021., doktorand filozofije
Mislav Uzunić održao je predavanje na
Filozofskom fakultetu Osijek pod nazivom „
Znanstveno istraživanje kao čitanje knjige prirode“. U pitanju je bilo četvrto događanje u sklopu
10. ciklusa Otvorenog četvrtka.
Iako se predavanje bavilo
filozofijom znanosti, navedena je problematika zbog svoje obuhvatnosti ostala tek naznačena u povijesnim primjerima koji su činili okosnicu izlaganja.
Sadržajno i vremenski predavanje se ponajviše usmjerilo na
tri slučaja iz povijesti zapadne znanosti: promatranje
Sunčeve pjege 807. godine, otkriće kisika u osamnaestom stoljeću te eksperimentalna zapažanja tijekom znanstvene revolucije sedamnaestog stoljeća.
Ono što te epizode iz povijesti znanosti čini
problemski zanimljivima, a što je predavanje nastojalo istaknuti, jest nužnost tumačenja dobivenih podataka dok u tom procesu ključnu ulogu i funkciju obavlja znanstvena tradicija kao struktura koja diktira - s poželjnim i nepoželjnim učincima - način
konstrukcije, provođenja i komuniciranja istraživanja, a samim time i prihvatljive oblike tumačenja prirodnih pojava. U tom smislu nameće se pitanje je li moguće prepoznati te izbjeći opasnosti kružnog zaključivanja koje takav ustroj znanstvenog, ali i svakog ljudskog istraživanja nosi. Potvrdan odgovor na to pitanje razvio se u raspravi koja je uslijedila, a u kojoj su sudionici identificirali upravo filozofijsku kritičnost kao nužnu sastavnicu takvih promišljanja. Međutim, filozofijsko nije ono vanjsko koje se poput oruđa nadodaje znanosti, već je ono njezin temelj koji omogućuje da ona bude istraživanje znanja i istine kao istinska scientia i episteme. To nije tek puki prohtjev ili normativni zaključak, već o tome svjedoči i sama povijesti znanosti koja je u kraćim epizodama ocrtana i u ovom predavanju.
Kao sljedeće događanje u sklopu Otvorenog četvrtka najavljeno je predavanje „
Naša stara vir(ovanj)a“ koje će se održati 23. prosinca.
Tekst i foto: organizatori Otvorenog četvrtka