Katastrofalna demografska slika kojoj godinama
Lijepa naša ne nalazi lijeka odavno je ispraznila učionice i škole, a u pandemijskim godinama
strmoglavi pad učeničke populacije tek je donekle ublažen, piše
Slobodna Dalmacija.
Najnoviji podaci
Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) iz baze ŠeR (Školski e-Rudnik) o broju učenika osnovnih i srednjih škola u novoj 2021./2022. godini pokazuju kako u aktualnoj školskoj godini imamo
najmanji ukupan broj upisane školske djece dosad:
455.819 učenika osnovnih i srednjih škola ili njih
2090 manje nego prošle školske godine kada ih je bilo
457.909.
Radi se o najmanjem godišnjem padu broja učenika u proteklih osam godina otkad MZO daje usporedne podatke, međutim, slaba je to utjeha kada se usporedi stanje od prije osam godina, to jest školska godina 2013./2014. s aktualnom 2021./2022. godinom. Samo u tom razdoblju ukupan broj učenika u našim školama pao je za čak
53.390 ili
10,48 posto!
U Hrvatskoj je prije osam godina u školskim klupama sjedilo
509.209 učenika, a nakon ulaska u
Europsku uniju njihov broj konstantno
opada. U posljednjih osam godina
ugasilo se čak
105 malih, područnih škola, pa je njihov broj danas
1115 naspram 1220 koliko smo ih imali 2013./2014. školske godine. Samo posljednjih godinu dana ključ u bravu stavilo je 20 područnih škola.
Istovremeno, začuđujuće djeluje podatak da je od 2013./2014. do 2021./2022. godine broj matičnih škola, unatoč
drastičnom smanjenju broja školske djece i gašenju područnih škola, porastao za 32 (s 1278 na današnjih 1310), pri čemu je uglavnom riječ o porastu broja osnovnoškolskih ustanova.
U proteklih osam godina samo su
Istarska županija i Grad Zagreb zabilježili
porast broja učenika (osnovne i srednje škole), i to Grad Zagreb za skromnih
1,58 posto (+1535), a Istarska županija za
1,56 posto (+333). Najviše su populacijski devastirane škole po
Slavoniji – među prvih šest jedinica s najvećim padom učenika pet je slavonskih.
Vukovarsko-srijemska županija izgubila je gotovo trećinu učenika u osam godina (27,21 posto ili -6408 đaka), slijedi
Požeško-slavonska (26,12 posto) te
Brodsko-posavska s minusom od 26,07 posto.
Puno je gore stanje sa srednjoškolskim sustavom, koji je u proteklih osam godina ostao bez petine učenika (19,24 ili njih gotovo 35 tisuća). Nema
nijedne županije u kojoj je u tome razdoblju
porastao broj učenika srednjih škola. Samo u Požeško-slavonskoj županiji u osam godina broj srednjoškolaca pao je za nevjerojatnih 36 posto.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su kao kuriozitet naveli kako je u srednjim školama u posljednje dvije godine
zaustavljen pad ukupnog broja učenika, odnosno njihov je broj čak nešto rastao na godišnjoj razini u odnosu na godinu ranije (primjerice, ove godine u srednje je škole ukupno upisano
144.113 učenika ili 247 više nego godinu prije).
Što se tiče osnovnih škola, pad broja učenika u proteklih osam godina ipak je nešto manji nego u srednjim školama – izgubili smo
5,76 posto osnovaca ili njih
19.059. Ipak, ukupno su četiri županije ubilježile i plus kada je riječ o broju učenika osnovnih škola od 2013./2014. do 2021./2022. To su
Primorsko-goranska s porastom od 0,22 posto (+42), Dubrovačko-neretvanska ima 4,52 posto osnovaca više (+425), Istarska 6,42 posto (922) i Grad Zagreb (9,95 posto ili +5797).
Ipak, pitanje je koliko će i to potrajati. Na primjer, ove je školske godine u prve razrede osnovnih škola upisano
435 prvašića manje nego lani – ukupno
36.514 naspram prošlogodišnjih
36.949.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Pixabay.com/Ilustracija