Što su
održive urbane sredine te kako
Osijek i Novi Sad postaju dobri regionalni primjeri implementacije energetski učinkovitih mjera i obnovljivih izvora energije? Odgovore na ova pitanja nudi prekogranični projekt
GReENERGY, u sklopu kojega je krajem prošle godine u potpunosti energetski obnovljena zgrada Srednjoškolskog igrališta, a kroz kojega su hrvatski partneri – Grad Osijek i Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek (GRAFOS) održali 2. radionicu u virtualnom formatu. Radionica je okupila znanstvenike iz Osijeka i Novog Sada koji su predstavili prednosti i nedostatke zelenih krovova, načine mjerenja toplinske provodljivosti materijala, procjenu troškova primjene tih materijala i korist obnovljivih izvora energija za objekte i sam okoliš.
Zeleni krovovi protiv gubitka energije
-
Ono što ovaj projekt čini zanimljivim jest činjenica da je uz toplinsku izolaciju zidova i stropova, te zamjenu dotrajale stolarije, na krov zgrade Srednjoškolskog igrališta postavljena fotonaponska elektrana snage 93 kW, a uz ravni zeleni krov površine 160 metara kvadratnih, instalirana je i meteorološka stanica koja će bilježiti stanje objekta i okoliša nakon implementacije mjera. Ovim projektom želimo dokazati kako su rješenja temeljena na prirodi primjenjiva i kod nas, pa da uz uštedu energije u velikim gradovima možemo stvoriti i male zelene oaze – objasnio je
Hrvoje Krstić s Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku, ukazujući na karakteristike zelenih krovova koji su sve češći trend u svijetu, pa tako primjerice čine 10 posto svih ravnih krovova u Njemačkoj. Profesor Krstić je na temelju rezultata mjerenja infracrvene termografije dokazao kako na zgradi Srednjoškolskog igrališta više nema gubljenja energije, a znatiželjnicima je otkrio i kako krov na ovom objektu još nije formalno zelen, jer su supstrati postavljeni ujesen, pa se prvo zelenilo očekuje tek u proljeće.
Dalekosežan utjecaj održivog razvoja
-
Električnu energiju dobivenu na fotonaponskoj elektrani Srednjoškolskog igrališta predajemo u mrežu i na taj način s HEP-om kompenziramo potrošnju. Inače, ovo je deseti objekt u vlasništvu grada Osijeka na kojemu su postavljene fotonaponske elektrane, a u planu je i izgradnja još 10 novih elektrana na objektima javne namjene – otkrio je
Srećko Kukić iz Upravnog odjela za programe i projekte EU Grada Osijeka, naglašavajući upravo plodonosnu suradnju sa Sveučilištem J.J. Strossmayera u Osijeku, iz koje proizlaze nova znanja, investicije i trendovi.
Radionici se na daljinu priključio i
Dragan Milošević s
Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, predstavljajući ciljeve održivog razvoja UN Agende 2030., koja nalaže da upravo do 2030. godine održive urbane sredine trebaju postati stvarnost na temelju društvenog, ekonomskog i ekološkog pristupa. Kako je prvi korak prema održivosti u Osijeku napravila upravo zgrada Srednjoškolskog igrališta, ukazala je Ivana Miličević s GRAFOS-a, još jednom potvrđujući kako su prva mjerenja dokazala kako su korišteni materijali u skladu s normama i unutar propisanih raspona vrijednosti, pa je uočeno i značajno smanjenje toplinske vodljivosti materijala.
“
Kad se uštede uvećaju i za pozitivne efekte uslijed smanjenja emisije CO2 postignute provođenjem mjera energetske učinkovitosti, naša procjena ukazuje na potpunu ekonomsku isplativost ovakvog ulaganja u zgrade javne namjene”, zaključila je profesorica
Ivana Šandrk Nukić s GRAFOS-a, naglašavajući kako ovakvi projekti donose i brojne nekvantificirane koristi, jer uz osvještavanje javnosti o energetskoj učinkovitosti i poboljšanje ekosustava, donose i porast tržišne vrijednosti “zelenih” objekata.
Tekst i foto: Marko Mandić
Nebitno
