Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



Državni arhiv Osijek: Međunarodni dan arhiva [2020.]

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 65430
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 05.06.2020. 10:29 
Naslov:  Državni arhiv Osijek: Međunarodni dan arhiva [2020.]
09.06.2020. 9:00
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Programi u Državnom arhivu u Osijeku povodom obilježavanja Međunarodnog dana arhiva 9. lipnja 2020.

Međunarodni dan arhiva se u svijetu obilježava 9. lipnja svake godine. Koordinator obilježavanja MDA u Hrvatskoj je Hrvatsko arhivističko društvo. Programi svih arhiva objavljeni su u zajedničkoj programskoj knjižici.

Svi programi će se održavati uz poštivanje propisanih mjera zaštite!

Program:

12:00 sati – na otvorenom kod arkada na istočnoj strani zgrade Državnog arhiva
Otvorenje arhivske izložbe OSJEČKE KATASTROFE U ARHIVSKIM ZAPISIMA
- vizualno najzanimljiviji dio izložbe postavljen je pod otvorenim arkadama zgrade
- cjelovita izložba je virtualna od 9. lipnja 2020. na mrežnim stranicama ustanove

Autorica izložbe: Erika Žilić Vincetić
Odabir gradiva: Vesna Božić-Drljača, Dinko Cindrić, doc. dr. sc. Danijel Jelaš, Zita Jukić, Dražen Jurković, Manuela Kozić, dr. sc. Dražen Kušen, Pavo Pavlik

Povodom Međunarodnog dana arhiva 2020., a na preporuku Hrvatskog arhivističkog društva kao koordinatora obilježavanja manifestacije, izložba je oblikovana u skladu s temom "Katastrofe u arhivskim zapisima", koja je u intenciji trebala biti povezana s okruglom obljetnicom 140 godina od Velikog potresa u Zagrebu 1880. godine te s kulturnom agendom predsjedanja RH Vijećem Europe - o zaštiti baštine u kriznim situacijama.

Suvremene okolnosti ovogodišnjih događanja, potresa u Zagrebu i okolici 22. ožujka 2020. i opće krize povezane s pandemijom koronavirusa Covid-19 od ožujka 2020. nadalje, neobično su aktualizirali suvremeni društveni i kulturni okvir predloženih istraživanja, pronalaženja i interpretacije povijesnih tragova o katastrofama u prošlosti kao osnove za pripremu ovogodišnje tematske izložbe.

Državni arhiv u Osijeku je iz svog fundusa odabrao i u izložbi predstavio raznovrsne arhivske izvore koji na brojne načine tematiziraju povijesne pojave katastrofa u osječkoj prošlosti (1. Bolesti, 2. Potresi, 3. Oluje, 4. Požari, 5. Poplave, 6. Bombardiranja), zapise i vizualne materijale povezane s njima. Izložba svjedoči o katastrofalnim detaljima ili opisima povijesnih trenutaka ili razdoblja povezanih s njima, kao i o tragovima koji su ostajali kao posljedice tih katastrofa.

U okolnostima još uvijek ograničenih mogućnosti okupljanja i masovnog druženja uz kulturne sadržaje, odlučeno je da se ovogodišnja izložba ostvari i učini dostupnom za posjetitelje arhiva poglavito u virtualnom okruženju, objavom putem mrežnih stranica arhiva i društvenih mreža. Vizualno najzanimljiviji dio izložbe objavljujemo i postavljanjem izložaka pod otvorenim arkadama zgrade sjedišta arhiva.

9:00 do 18:00 sati - Dan otvorenih vrata arhiva
Organizirana stručna vodstva, uz poštivanje propisanih mjera zaštite i uz prethodnu najavu telefonom ili e-poštom, obuhvatit će stručno vodstvo kroz arhivska spremišta, izložbeni prostor, čitaonicu, knjižaru i suvenirnicu.

Posjetitelji će imati prilike s jedne strane vidjeti izgled zatvorenih arhivskih spremišta i arhivsko gradivo koje se u njima čuva, a s druge strane proći kroz sve otvorene arhivske prostore s javnom namjenom, kao i dio arhivske knjižnice. U arhivskoj knjižari i suvenirnici susrest će se s bogatstvom arhivskih izdanja i zanimljivim suvenirima.

U sadašnjoj zgradi se osječki arhiv nalazi od 1975. godine. Zgrada je građena početkom 18. stoljeća u sklopu izgradnje osječke Tvrđe. Ima oko 2000 kvadratnih metara prostora, od čega na spremište otpada oko 1500 kvadratnih metara, a ostalo na druge javne prostore za korisnike te radne prostorije djelatnika. Nakon Domovinskog rata, obnovljena je 1996. godine.

Zbog potreba proširenja javnih prostora za korisnike arhiva, 2018. godine je u prizemlju zgrade uređena višenamjenska dvorana za javna događanja s posebnim ulazom i prilazima dizalu za osobe smanjene pokretljivosti, a otvoreni hodnik ispod arkada u prizemlju istočnog krila zgrade uređen je za otvoreni postav arhivskih izložaba te javno dostupan posjetiteljima 24 sata u danu i 365 dana u godini. U nastavku preuređenja su početkom 2019. godine riješeni prostorni problemi korisničke čitaonice povezane s knjižnicom i prijemnim uredom. Prostori su temeljito preuređeni i dobrim dijelom opremljeni novim namještajem i opremom. Ostvareno je proširenje kapaciteta istraživačkih mjesta u čitaonici i stvaranje boljih uvjeta za istraživače na 12 prostranih istraživačkih mjesta od kojih je svako opremljeno dodatnim rasvjetnim tijelom i više električnih utičnica za vlastite uređaje pojedinog istraživača, a u čitaonici je na raspolaganju i druga potrebna oprema.

9:00 do 18:00 sati - prijemni ured/ knjižara-suvenirnica. Vodstvo kroz arhivska izdanja i njihova promotivna prodaja

Stručni djelatnici arhiva, uz poštivanje propisanih mjera zaštite, posjetitelje će upoznati s objavljenim arhivskim izdanjima, uz mogućnost kupnje knjiga po promotivnim cijenama. Radi se o više od 120 izdanja iz bogate izdavačke djelatnosti Državnog arhiva u Osijeku. Uz brojne knjige, mogu se kupiti i arhivski suveniri.

Državni arhiv u Osijeku i njegovi djelatnici već desetljećima nakladništvo prepoznaju
kao jednu od bitnih sastavnica svoga djelovanja, ali i suradnje s nizom vanjskih suradnika. Tako je u nakladi Državnog arhiva u Osijeku objavljen velik broj pojedinačnih izdanja različitog opsega: monografija, objavljenih izvora, kataloga izložbi te stručno-znanstveni časopis Glasnik arhiva Slavonije i Baranje. Do sada su priređena i objavljena i dva značajna niza: Kanonske vizitacije, kao završeni niz, i Izvori za povijest Osijeka i Slavonije, kao niz koji se u kontinuitetu nastavlja objavljivati. Posljednjih godina je oblikovan i novi niz koji je obuhvatio neka ranija i nastavlja objavljivanje novijih obavijesnih pomagala (inventara) značajnijih fondova i zbirki iz fundusa ove ustanove.

Sređivanje arhivskoga gradiva i njegova zaštita svoj konačni smisao imaju u njegovoj prezentaciji i korištenju, a svako objavljeno obavijesno pomagalo (inventar) arhivskog fonda i zbirke postaje polazište novim istraživačima za susret s nepoznatim područjem koje je neki arhivist već „prehodao, izmjerio, mapirao i opisao“.

Svojom izdavačkom djelatnošću arhiv nudi veliki nakladnički mozaik različitih izdanja povezanih s arhivom, arhivskom baštinom, poviješću Osijeka, Slavonije, Baranje i Srijema, u užem i širem smislu. Svaka od tih publikacija je jedna od kockica koja nama i budućim generacijama razotkriva vezu čovjeka, prostora i zbivanja u vremenu koje kao osobe i zajednica živimo i oblikujemo.

19:00 sati - dvorana Državnog arhiva u Osijeku. Predstavljanje knjige: GRAĐANI SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA OSIJEKA 1809.-1850. Priredila i uvodnu studiju napisala Eldina Lovaš

Knjigu predstavljaju: recenzent dr. sc. Robert Skenderović, urednik doc. dr. sc. Danijel Jelaš, priređivačica i autorica Eldina Lovaš, ravnatelj dr. sc. Dražen Kušen.

Radi se o novoj knjizi u nakladničkom nizu Državnog arhiva u Osijeku koji obuhvaća Izvore za povijest Osijeka i Slavonije. Knjiga donosi podatke iz dva arhivska izvora, dvije evidencije osječkih građana iz prve polovice 19. stoljeća, od proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom 1809. pa sve do 1850. godine. Jedna evidencija je Upisnik građana, abecedni popis svih osoba koje su u navedenom razdoblju postale dijelom gradske općine. Druga evidencija, vođena prema kronološkom kriteriju, je tzv. Knjiga začasnih građana. Taj se dokument nastavilo koristiti kao evidenciju počasnih građana Osijeka nakon ukidanja feudalizma i uspostave novog ustrojstva gradske uprave 1850. godine pa se on danas nalazi u sklopu fonda Gradsko poglavarstvo Osijek, kao dio serije Zbirka isprava.

Značaj ove dvije evidencije ponajviše leži u činjenici da je riječ o jedinim dokumentima na temelju kojih je moguće identificirati sve one (ili gotovo sve one) stanovnike Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka koji su bili u statusu građana. Osim toga, one sadrže specifične demografske podatke kakvi ne postoje ili ih nije jednostavno pronaći u drugim izvorima. Pridodamo li rečenom i sve veći interes istraživača demografske povijesti za gradivo Državnog arhiva u Osijeku, kao i onih što se bave osječkim temama 19. stoljeća, jasno je da je ideja da se navedeni izvorni podatci sistematiziraju i objave posve opravdana.

Uvodna studija autorice Eldine Lovaš donosi korisne povijesno-demografske analize i zaključke, čime se dodatno produbljuju i upotpunjuju postojeća saznanja o gradu i njegovim stanovnicima u prvoj polovici 19. stoljeća te se otvara prostor za daljnja istraživanja.


Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: