Europska komisija pokrenula je 2019. godine inicijativu Europski tjedan medijske pismenosti. U Hrvatskoj već treću godinu za redom odvijaju Dani medijske pismenosti koji su se ove godine trebali preklopiti Europskim tjednom medijske pismenosti. Njihovo je održavanje ove godine bilo planirano od 30. ožujka do 5. travnja.
Dani medijske pismenosti održavaju se u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, a u suradnji s brojnim partnerima i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Zbog okolnosti pandemije COVID-19, u kojima se našao cijeli svijet, planirana aktivnost je odgođena ili preseljena u virtualni svijet.
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku po prvi se put planirao uključi u navedenu inicijativu Europske komisije te pokrenuti projekt MEDIOS – Dani medijske pismenosti na FFOS-u. Projekt pod vodstvom doc. dr. sc. Gordane Lesinger provode studenti III. godine Sociologije.
Kako je riječ o nacionalnom projektu, u dogovoru s organizatorima Dana medijske pismenosti planirana aktivnost na FFOS-u odgođena je za 3. svibnja 2020., kada se ujedno obilježava i Svjetski dan slobode medija. Tim smo povodom ovoga tjedna planirane aktivnosti premjestili u virtualno, kroz virtualna predavanja i radionice, s osvrtom na značaj medijske pismenosti u doba globalne pandemije. Kako su se brojni sadržaji preselili u virtualni svijet, važno je pratiti razvoj medijske pismenosti mladih na mrežnim platformama.
Cijeli je program podijeljen u pet radionica od kojih svaka tematski obrađuje određeno područje medija koje svakodnevno konzumiramo. Prva je na redu radionica pod nazivom Ima li uopće dima gdje ima vatre – fake news on fire, koja će s baviti neizostavnom temom lažnih vijesti, kako ih prepoznati te objasniti što znači novoskovani termin „infodemija“. U daljnjoj aktivnosti pod nazivom Veliki brat te gleda u reality showu na FFOS–u studenti će se baviti problematikom reality showa te ostalih zabavnih sadržaja koji mame medijske konzumente. Tijekom pandemije koronavirusa bilo je nekoliko fenomena iz ovog područja u Rusiji, Njemačkoj te na neizostavnom Netflixu, stoga ova tema zaslužuje detaljnu analizu.
Kako odabrati glazbu i imaju li današnje generacije glazbeni ukus ili je sve konfekcija upakirana u cajke? Kako glazba kao dominantan medij teenagerske populacije utječe na njihove glazbene preferencije te što o popkulturi kaže teorija – tema je radionice Turbo folk je moja sudbina?.
Iako veliki, svi mi volimo zaviriti u svijet crtanog filma i prisjetiti se djetinjstva. Djeca isti ovaj medij konzumiraju ne razaznajući što se krije iza vizualne komunikacije te kako razlučiti kvalitetan sadržaj za djecu, od onog štetnog za njihovu dob. Kako slika vizualno komunicira te kako zaštititi najmlađe od animiranih manipulacija tema je kojom se bavi radionica Zašto Tom nije uhvatio Jerrya ili kako crtići odgajaju djecu.
Posljednja radionica pozabavit će se izazovima digitalne ere, s osvrtom na online nastavu i brojne aplikacije koje nam omogućuju da preživimo mjere izolacije te da međusobno ipak ostanemo u kontaktu.
Kako je riječ i o predavanjima, u posjetu su MEDIOS-u Antonija Tomasović, glavna urednica Slavonske televizije, Bojan Divjak, predsjednik uprave Glasa Slavonije, Branimir Felger, urednik informativnog programa Nova TV, Branko Kostelnik, publicist, producent i multimedijski djelatnik, Duško Modrinić, glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, Kristina Kumrić, predavač na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku te Lea Waltz, urednica i voditeljica na Slavonskom radiju.
U uvodnom dijelu studentima se obraća Bojan Divjak, koji je istaknuo kako pitanje medijske pismenosti nikada nije bilo važnije: „Danas živimo u vremenu u kojemu je pitanje akceptiranja određene informacije, odnosno donošenje nekog mišljenja, stajališta ili odluke, na temelju inforamcije može imati dalekosežne posljedice“. U nastavku Antonija Tomasović govori o medijskim slobodama te kaže kako su internetski portali i društvene mreže zakonski neregulirani: „Tu imamo veliki problem te se tražilo zakonski sankcioniranje jer pored mnoštva netočnih informacija, postoji velika količina izgovorene mržnje na tim platformama, na čemu također treba poraditi“, dok Branimir Felger ističe najnovija istraživanja te kaže kako posljednje istraživanje koje je provela agencija AGB Nielsen, a tiče se povjerenja javnosti u medije, kaže kako najbolje prolazi televizija: „Više od 80% ljudi se sada informira putem televizije jer njoj najviše vjeruje. Stoga, pratite samo provjerene medije. Čitajte izvještaje provjerenih i relevantnih medija i ne dijelite neprovjerene informacije.“
Kada je riječ o svijetu zabave, glumac Duško Modrinić kaže kako sve ima svoju publiku i svoje konzumente: „Ako je čovjek dovoljno izgrađen, na njega neće ništa utjecati, pa čak ni informativni program, a televizija će mu služiti za ono što je najljepše, a to je za zabavu.“ U zabavu ulazi i glazba, no je li turbofolk glazba širokih masa i kakvo je mišljenje struke u vezi s tim pitanjem otkriva Branko Kostelnik, koji smatra kako je svaka moralna panika na bilo koji glazbeni žanr izlišna: „Zajednička država, narodnjačka glazba, 90-te, kada dolazi do pojednostavljenja cijele priče, stvaranje novih scena kada dolazi do promjene glazbenih matrica na pop glazbenim scenama tih godina.“
Osvrćući se na vizualni sadržaj na televiziji, Kristina Kumrić dodaje da je upitno što je kvalitetan sadržaj u toj džungli svega, i informacija i vizualnog sadržaja na internetu, gdje je potrebno postaviti kriterije kako bi djeca mogla gledati ono što je korisno i što didaktički ima učinka. I zaključno, Lea Walz zaokružuje cijelu priču predavanja riječima: „Medijska pismenost nam je toliko važna upravo zato što smo se našli u vremenu koje nitko nije očekivao, kada su mediji prvi na udaru i ne čudi tolika velika količina bombastičnih informacija. Medijska pismenost tu čini veliku razliku jer nam omogućuje da izaberemo sadržaj koji nam treba.“
Nebitno
