Toplo i vlažno vrijeme povezano je sa
sporijim širenjem novog koronavirusa, navodi se u studiji američkih znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology (MIT), piše
Jutarnji list.
To je drugo istraživanje u posljednjih nekoliko dana koje ukazuje da više temperature i viša razina vlage
ne pogoduju SARS-CoV-2, baš kao i ostalim respiratornim virusima, uključujući one koji uzrokuju gripu.
Prije nekoliko dana znanstvenici s
kineskih sveučilišta u Beihangu i Tsinghu, koji su od početka epidemije u toj zemlji proučavali
utjecaj temperatura na koronavirus, utvrdili su da koronavirus ne može preživjeti na
30 stupnjeva Celzijevih, a svaki porast temperature za jedan stupanj ili vlage za jedan posto usporit će brzinu prijenosa ove bolesti s čovjeka na čovjeka. Istraživanje je provedeno na uzorku od 100 kineskih gradova.
U novoj studiji znanstvenici pod vodstvom
Qasima Bukharija i Yusufa Jameela s MIT-a analizirali su podatke o broju infekcija Covida-19 u različitim dijelovima svijeta te ih uspoređivali s dva parametra vremena u svim regijama: temperaturom i vlažnošću.
Istraživanje je pokazalo da se
90% slučajeva zaraze koronavirusom dogodilo u regijama s temperaturom između 3 i 17 Celzijevih stupnjeva. Gdje god su temperature bile niže, broj slučajeva Covida-19 počeo se brzo povećavati. To je posebno vidljivo u Europi gdje je zdravstvena zaštita među najboljima na svijetu.
Znanstvenici su također spoznali da je u regijama
apsolutna vlaga bila između četiri do devet grama
vodene pare po kubnom metru zraka. Među tim zemljama je i
Hrvatska.
Iako su i zemlje s
tropskom klimom i one na južnoj hemisferi, kod kojih je trenutačno sredina ljeta, prijavile slučajeve Covida-19, ipak regije s prosječnim temperaturama iznad 18 Celzijevih stupnjeva dosad predstavljaju manje od šest posto globalnih slučajeva nove bolesti.
U SAD-u epidemija također, pokazuje podjelu
sjever - jug. Sjeverne, odnosno hladnije države imaju mnogo više stope rasta zaraze u odnosu na južne, toplije države. Širenje SARS- CoV-19 je ograničeno u T
eksasu, Novom Meksiku i Arizoni.
Zasad stručnjaci ne žele spekulirati zašto se virusi, uključujući i koronavirus, brže šire na nižim temperaturama, osim što je poznato da kroz vlažni zrak
teže putuju, odnosno imaju kraći domet. Među ostalim, znanstvenici drže kako bi utjecaj mogao imati i podatak da je ljudski imunitet tijekom zime “uspavan” te da suhi zrak isušuje sluznicu nosa, koja je prva linije obrane, pa baš kroz nos najlakše ulaze virusi. I imunološke stanice, fagociti, prema svemu sudeći su manje aktivne u organizmu na nižim temperaturama, što znači da će biti manje djelotvorne u uništavanju virusa. Izračun kineskih znanstvenika govori da bi zaražena osoba, ako se temperatura poveća za 15 stupnjeva Celzijevih, širila koronavirus na oko 0,5 osoba manje. Kad se tome doda socijalno distanciranje, ljepše i toplije vrijeme uvelike bi smanjilo širenje Covida-19.
Dakle, iako nam toplije vrijeme i veća količina vlage u zraku mogu pomoći u borbi s Covidom-19, povoljne vremenske prilike same po sebi
neće dovesti do nestanka koronavirusa. Vodeći svjetski znanstvenici smatraju da zasad najveći učinak imaju mjere socijalnog distanciranja te uvođenja karantena, čime kupujemo vrijeme do pronalaska učinkovitih lijekova i cjepiva.
[klik za uvećanje]
Tekst: Osijek031.com
Foto: Daniel Dobrosavljević/Foto-arhiv031, Screenshot
Nebitno
