Popis stanovništva koji će se provoditi
od 1. travnja do 7. svibnja 2021. vjerojatno će biti zadnji popis koji će se provoditi “na terenu” putem anketa, piše
Jutarnji list.
Tu je informaciju Jutarnjem dala
Lidija Brković, ravnateljica
Državnog zavoda za statistiku, koja je pojasnila da će se po završetku popisa stanovništva 2021. svake godine
ažurirati broj stanovništva i struktura kućanstava putem takozvanih centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova.
Do ove promjene došlo je temeljem preporuka
Eurostata, krovnog statističkog tijela Europske unije, koji od zemalja članica traži da nakon 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu na godišnjoj razini.
Ravnateljica DZS-a smatra kako su zbog toga
Administrativni registar stanovništva i Administrativni registar zgrada i stanova nužni za takvu dostavu podataka o broju i strukturi stanovništva i kućanstava u Hrvatskoj. Ubuduće bi tako Registar stanovništva sadržavao sve strukturne podatke o kućanstvima, od broja članova kućanstava, preko spola, zanimanja, bračnog i obiteljskog stanja, do nacionalnosti i drugih društvenih odrednica. Registar zgrada i stanova bi, pak, imao podatke o svakom stanu u zgradi, razmještaju soba, kuhinja i kupatila i to bi se mijenjalo pri svakom renoviranju stana ili kuće.
Za uspostavu administrativnih registara se zalaže i većina demografa, a
Ivan Čipin, izvanredni profesor na Katedri za demografiju
Ekonomskog fakulteta, ističe kako u Hrvatskoj pri Ministarstvu unutarnjih poslova i drugim tijelima državne i lokalne vlasti već dijelom postoje takvi registri.
“
Sada se radi o tome da svi oni počnu na dnevnoj bazi ažurirati svoje podatke i dostavljati ih MUP-u ili nekom drugom državnom centralnom tijelu. (...) Kada je u pitanju popis stanovništva centralno tijelo bi mogao biti MUP ili Ministarstvo uprave, glavni identifikacijski broj mogao bi biti OIB, a za registar zgrada i stanova bili zaduženi Ministarstvo graditeljstva i Državna geodetska uprava”, izjavio je Čipin.
Prema njegovim riječima, u Europskoj uniji samo
Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Hrvatska nemaju takve administrativne registre, a najažurniji i najtočniji su u skandinavskim zemljama. Sve države koje imaju registre provode popis stanovništva sukladno podacima koje iz njih dobiju, a klasični popis stanovništva rade, uz nas, još
Bugarska, Rumunjska, Slovačka i Mađarska.
Inače, popis stanovništva 2021. će se provesti i putem
online samopopisivanja, preko sustava e-građani, a iskustvo Bugarske govori da je tako popisano 40 posto stanovništva, dok su druge države došle tek do cifre od 10-ak posto. Bit će to četvrto po redu popisivanje stanovništva od samostalnosti Hrvatske, nakon 1991., 2001. i 2011.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Daniel Antunović, Cacan/Foto-arhiv031
Nebitno
