Europski parlament je na jučerašnjoj plenarnoj sjednici usvojio
Direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu s 348 glasova za, 274 protiv i 36 suzdržana.
Ovom se Direktivom želi osigurati da se
prava i obveze iz zakona o autorskim pravima također primjenjuju na internet, prvenstveno na
YouTube, Facebook i Google News. Direktivom se također nastojali osigurati da internet ostane prostor za slobodu izražavanja.
Koje su neke od najvažnijih točaka nove Direktive?
Tehnički divovi dijelit će prihod s umjetnicima i novinarima; Direktivom se nastoji povećati izglede nositelja prava, osobito glazbenika, izvođača, scenarista (kreativne snage), kao i izdavača vijesti, za usuglašavanje boljih nagodbi za dijeljenje njihovih uradaka na internetskim platformama.
Očuvanje slobode izražavanja; Objavljivanje isječaka tuđih članaka s vijestima izričito je izuzeto iz primjene ove direktive i može se odvijati kao i dosad. Prijenos zaštićenih djela u svrhu citiranja, kritike, recenzije, karikature ili parodije
nije ugrožen, te je osigurano da memeovi i GIF-ovi i dalje budu dostupni i mogu se dijeliti na internetskim platformama.
Bez utjecaja na mnoge mrežne platforme; Prijenos radova na online enciklopedije na nekomercijalan način, kao što je
Wikipedia ili pak na softverske platforme otvorenog koda poput
GitHub-a, automatski je izuzet iz područja primjene ove direktive. Na start-up platforme primjenjivat će se blaže odredbe nego na velike, etablirane platforme.
Snažnija pregovaračka prava za autore i izvođače; Autori i izvođači moći će zahtijevati dodatnu naknadu od distributera koji iskorištavaju njihova autorska prava.
Pomoć u modernom istraživanju i očuvanju baštine; Direktivom se nastoji olakšati slobodna uporaba materijala na koja postoje autorska prava u tehnici rudarenja teksta i podataka. Direktivom se također dopušta da se takvi sadržaji besplatno upotrebljavaju u svrhu očuvanja kulturne baštine.
Direktiva mijenja status quo; Podizanjem odgovornosti internetskih kompanija povećat će se izgledi nositelja prava (osobito glazbenika, izvođača i scenarista, kao i izdavača vijesti i novinara) da osiguraju pravedne ugovore o licenciranju, čime će dobiti pravedniju naknadu za korištenje njihovih djela koja se digitalno koriste.
Izvjestitelj
Axel Voss izjavio je kako je ova direktiva
važan korak ka ispravljanju situacije u kojoj je bilo moguće da nekolicina tvrtki zarađuju ogromne iznose novca, a da pri tome ne plaćaju tisuće kreativaca i novinara o čijem radu ovise.
„
Istovremeno, ovaj tekst sadrži brojne odredbe kojima će se jamčiti da internet ostane prostor slobodnog izražavanja. (...) Saslušali smo primjedbe i odlučili dvostruko jamčiti slobodu izražavanja. 'Memeovi', 'GIF-ovi', i 'isječci' sada su više zaštićeni nego ikada prije. Također mi je drago što danas dogovoreni tekst posebno štiti start-upove. Vodeće tvrtke budućnosti danas su start-up poduzeća, a raznolikost ovisi o velikom skupu inovativnih, dinamičnih i mladih tvrtki“, zaključio je Voss.
Ipak,
nisu svi entuzijastično primili novu Direktivu. Još u tijeku njezine izrade stizale su
brojne kritike, poput onih da će Direktiva značiti kraj malih internetskih platformi koji nemaju snage pregovarati s velikim internetskim divovima, niti resursa za postavljanje softvera za filtriranje sadržaja, ili uvođenja automatskog prepoznavanja i filtriranja postavljenih sadržaja na stranicama, što po nekima znači kontrolu nad svime što građani Unije postavljaju na stranice filtera, odnosno cenzuru, pa do toga da se više neće moći legalno raditi popularni „memovi“ ili parodije. Mnogi su sumnjičavi i prema plaćanju naknade internetskih servisa za svaku postavljenu poveznicu na vijest do
20 godina starosti navodeći da novac tako neće doći do izdavača, odnosno kreatora originalne vijesti, već će internetski servisi poput Googlea jednostavno isključiti brojne manje portale ili vijesti te vijesti uzimati samo od velikih izdavača što će dovesti do nestanka pluralizma i mnogo veće mogućnosti manipulacije javnim mnijenjem.
Ipak, čini se kako je uvođenje nove Direktive pokušaj da se Europska unija suprotstavi
velikim tehnološkim kompanijama koje žive od trgovanja osobnim podacima korisnika. To je samo posljednji u nizu udaraca koji je EU zadala velikim igračima, poput drakonskih kazni (u milijardama eura) zbog udruživanja ili nezakonitog praćenja korisnika, ili donošenja Direktive o zaštiti osobnih podataka koja propisuje kazne i do 4% godišnjih prihoda. Također, već se dugo govori i o uvođenju jedinstvenog digitalnog poreza, što bi bio još jedan bolan financijski udarac za tehnološke divove.
Sada je na državama članicama da tijekom narednih tjedana prihvate odluku Europskog parlamenta, a nakon toga na raspolaganju će imati dvije godine za implementaciju u nacionalna zakonodavstva.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Ilustracija
Nebitno
Muško
