Rast stope
bolovanja, koja je lani bila značajno veća u odnosu na 2017. godinu i broj dana provedenih na bolovanju povećala s
15,5 milijuna na čak
16,9 milijuna radnih dana, trebalo bi se zaustaviti novim Zakonom o zdravstvenom osiguranju koji će uskoro u proceduru, a predviđa liberalizaciju
kontrole bolovanja, piše
Novi list
Njime se predviđa povratak modela koji je prije 10 godina pravilnikom uredio tadašnji ministar zdravstva
Darko Milinović, a koji je propisao da u postupku provođenja nadzora nad ostvarivanjem prava na bolovanje,
kontrolori Zavoda, osim provođenja nadzora u ordinaciji izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, imaju pravo obaviti i neposrednu kontrolu u kući osiguranika.
Ta se mjera pokazala vrlo uspješnom jer je enormno visoku stopu bolovanja, koja je u 2008. godini dosegla čak
4,2 posto, u godinu dana smanjila na
3,57 posto, što je poslodavcima i HZZO-u donijelo
230 milijuna kuna uštede.
S druge strane, mjera je bila vrlo
nepopularna i u javnosti kritizirana jer se postavio problem zadiranja u privatnost građana obzirom da nitko nema pravo bez odobrenja vlasnika stana ili kuće ulaziti na njegov posjed.
Sadašnja stopa bolovanja nije ni izdaleka visoka kao 2008. godine, ali ipak iz zdravstvenog budžeta za bolovanja
dulja od 42 dana odlazi dvije milijarde kuna godišnje što je velik trošak.
Kome će se od radnika ići provjeravati leži li doista u vlastitom domu ili je možda zaposlen »
u fušu«? Jasan je signal, kažu u HZZO-u, često korištenje bolovanja. Ako je netko svaki mjesec na bolovanju, onda tu nešto »smrdi« i signal je za slanje kontrolora na teren.
Prema podacima HZZO-a, kontrolori bi mogli najviše ići na teren u Zagrebu, Čakovcu, Gospiću, Pazinu i Rijeci jer su to gradovi s najvišom stopom bolovanja u državi.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Ilustracija