CLIMATE Action Network (CAN),
europski savez 150 nevladinih udruga koje se bave
borbom protiv klimatskih promjena, predstavio je nedavno izvještaj o utjecaju termoelektrana na ugljen na
Zapadnom Balkanu pod nazivom „
Kronično zagađenje ugljenom“.
U zaključku izvješća navodi se kako na zapadnom Balkanu postoji
16 zastarjelih termoelektrana na ugljen koje
ugrožavaju javno zdravlje i proizvode ogromne količine onečišćenja zraka, koje utječu na ljude u regiji, EU i šire. One svake godine uzrokuju
3000 prijevremenih smrti, 8000 slučajeva bronhitisa u djece i drugih kroničnih bolesti koje koštaju zdravstvene sustave i gospodarstva ukupno 11,5 milijardi eura godišnje.
Onečišćenje zraka iz termoelektrana na
fosilna goriva ili drugih emitera, ne poznaje granice. Termoelektrane na ugljen u zemljama zapadnog
Balkana - Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu i Srbiji, koje nisu članice Europske unije, sudjeluju u povećanju onečišćenja zraka emitirajući alarmantno visoke razine onečišćujućih tvari koje prelaze velike udaljenosti. Najštetniji su utjecaji na susjedne zemlje -
Rumunjsku, Italiju, Mađarsku, Bugarsku, Grčku i Hrvatsku, ali i u udaljenim državama poput
Poljske, Njemačke, Češke i Austrije.
To je posljedica činjenice da su termoelektrane na ugljen u državama zapadnog Balkana stare, neučinkovite i podstandardzirane. U 2016. tih 16 postrojenja ukupne snage 8 GW emitiralo je više sumpornog dioksida nego sve elektrane na ugljen u Europskoj uniji (njih 250 ukupne snage 156 GW). Razina zagađenja sitnim česticama i dušikovim oksidima jednako je alarmantna.
Zagađenje zraka iz ovih termoelektrana ne zadržava se unutar granica
Zapadnog Balkana već prelazi granice članica Europske unije, uključujući Hrvatsku koja je jedna od najviše pogođenih zemalja u regiji. Prema podacima iz ovog izvještaja, u Hrvatskoj su se tijekom 2016. godine dogodila
164 slučaja preuranjenih smrti zbog prekomjernog zagađenja zraka koje dolazi iz termoelektrana na ugljen sa Zapadnog Balkana.
Koliko je situacija potencijalno
opasna govori i činjenica da među deset najvećih onečišćivača njih osam se nalazi kod naših susjeda – četiri u Srbiji, a tri u Bosni i Hercegovini te jedna u Makedoniji.
Izvještaj zaključuje kako je jedan od ključnih razloga za
nedostatak napretka neodlučnost kreatora politike u regiji zamijeniti staru flotu termoelektrana na ugljen novim postrojenjima. Interes građana diljem Europe - građana EU-a i zemalja zapadnog Balkana – je angažirati se protiv ove opasnosti za javno zdravlje, prije svega postupnim gašenjem termoelektrana na ugljen. Potrebno je odmah ojačati provedbu postojećih mjera kontrole onečišćenja i predložiti dodatne zakone kojima će se ovo pitanje regulirati, a Europska komisija treba dati prioritet kontroli onečišćenja i podizanju kvalitete zraka isključivanjem onih tvrtki koje planiraju gradnju novih termoelektrana na ugljen financiranih iz fondova EU-a.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Ilustracija
Nebitno
Muško
.