Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je
Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2019. godini u kojima se preporučuje
povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima po regijama diljem Hrvatske.
Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, a u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.
Prilikom izrade ovogodišnjih preporuka regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pregledali su i uzeli u obzir promjene
upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada, smatraju u HZZ-u.
Kada je riječ o
Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, kronično
nedostaju obrtnici:
zidari, tesari, bravari, limari, stolari, dimnjačari, vodoinstalateri ili mesari. Upisne kvote treba
povećati i za sveučilišne studije logopedije, socijalne pedagogije, matematike i računarstva, dentalne medicine, farmacije, geografije, geodezije, sestrinstva i tehničara opće njege te veterinarske medicine.
S druge strane, među obrazovnim programima u kojima treba
smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata su studij
računovodstva, trgovine, fizioterapije, ratarstva, prava, ekonomije, hrvatskog jezika i književnosti, informatologije, filozofije, kulturologije te učiteljski studiji. Previše je i
prodavača, frizera, fotografa, cvjećara, pedikera, upravnih referenata, građevinskih i geodetskih tehničara, dentalnih tehničara, dizajnera itd.
Preporuke HZZ-a trebale bi poslužiti školama i fakultetima kako ne „štancati“ višak kadrova, ali i mladima kao putokaz s kojim zanimanjima nakon završetka srednje škole ili studija mogu najlakše pronaći posao. Međutim, svih prethodnih godina preporuke HZZ-a ostajale su mrtvo slovo na papiru, pa i dalje imamo višak pravnika, ekonomista i sličnih zanimanja koji ili čuče na Zavodu ili rade poslove koji nemaju veze s njihovom diplomom.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Teuta Stazić/Foto-arhiv031
Nebitno
Muško
