Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



Knjige na dobrom glasu - Domovinski rat - svjedočanstva

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Online
Avatar

Ukupno postova: 65429
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 19.11.2018. 20:09 
Naslov:  Knjige na dobrom glasu - Domovinski rat - svjedočanstva
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Ovaj tjedan knjige na dobrom glasu su: Domovinski rat - svjedočanstva.









Prva knjiga koju vam danas predstavljamo naslova je Tako smo branili Vukovar autora prof. Davora Runtića, ratnoga glasnogovornika i pomoćnika zapovjednika Mile Dedakovića u Operativnoj skupini Vukovar – Vinkovci – Županja. Prof. Davor Runtić po struci je povjesničar i najplodniji istraživač i autor knjiga na temu Domovinskoga rata, s do sada objavljenih 36 knjiga. Među ostalim, suautor je knjige „Bitka za Vukova“ s Milom Dedakovićem i Alenkom Mirković. Knjiga „Tako smo branili Vukovar“ jedinstvena je zbirka svjedočanstava branitelja Vukovara, njih ukupno šezdeset. Donosi njihove ratne priče, od uključivanja u obranu grada, do kraja, kada su neki od njih razmijenjeni nakon svega što su prošli u srpskim logorima, a neki su iz Vukovara uspjeli izaći u proboju. Knjiga sadrži priče i o onim braniteljima koji su nažalost poginuli, a te priče donose njihovi suborci. Naravno, Runtić nije dobio nikakvo odličje, što i ne smatra bitnim jer zbog odličja nije ni pisao, već zbog dubokoga uvjerenja da je to jedini način da se ne zaborave ljudi koji su toliko dali, a nisu dobili ništa osim ignoriranja i ponižavanja.

Druga knjiga nosi naslov Žedni krvi gladni izdaje autora Petra Janjića-Tromblona iz 2004. godine. Autor detaljno opisuje ratne dane Vukovara, prošavši gotovo sve punktove i crte obrane grada, čitateljima detaljno opisuje borbe i obranu pojedinih dijelova Vukovara, kao što su Budžak, Vinogradska ulica, Borovo naselje i Trpinjska cesta. Vjerno je prikazan pakao posljednjih dana prije pada Vukovara, kada je i sam autor knjige ranjen i zarobljen, prevežen u logor Srijemska Mitrovica s ostalim suborcima, gdje su sustavno maltretirani i mučeni od isljednika JNA. Knjiga upornošću i iskrenošću i dalje osvaja čitatelje, iako je od njezina izdavanja prošlo nekoliko godina. Skriveno od medija i institucija dotično djelo pronašlo je svoju publiku i bez ikakve reklame našlo tisuće i tisuće puteva do srca čitatelja koji, nakon svega, iznova ostaju ganuti vukovarskom tragedijom iz 1991. godine. Sve ono što je bilo skrivano i prešućivano, Petar Janjić bez oklijevanja navodi i objašnjava, nepretenciozno, ljudski, s istančanim, solidarnim osjećajem za golgotu vukovarskih branitelja i civila. Borbe, ranjavanje, zarobljavanje, promišljanje o sudbini zemlje koja ne poštuje patnje onih koji su je branili i gradili.

Sljedeći je naslov knjiga Vilima Karlovića Preživio sam Vukovar i Ovčaru. Vilim Karlović kao dvadesetogodišnjak ostavio trudnu suprugu i šestomjesečnoga sinčića Zvonimira te mirni obiteljski život u Zagrebu i uspješnu sportsku karijeru prvaka ondašnje države u full kontaktu, zamijenio ulaskom u Prvu gardijsku brigadu „Tigrovi“ i obranom Vukovara. 1991. godine. Jedan je od malobrojnih koji je preživio pokolj na Ovčari i Veleprometu, a potom i zlostavljanja u Vukovaru (četnici su mu spaljivali dijelove tijela i rezali mišiće) te premlaćivanja u logoru u Srbiji. Nakon razmjene zarobljenika ponovo se vraća u jedincu i sudjeluje u svim ključnim akcijama za oslobođenje Hrvatske. Vrhunac osobne drame i istinsko obraćenje doživljava prije nekoliko godina u zagrebačkom pritvoru u kojem se našao stoga što je izmučen kamatarenjem, ucjenama i prijetnjama oduzeo život vlastitom kumu. Kako sâm piše u knjizi, tada je doživio svoje životno dno iz kojega je na koljenima zavapio Bogu za oproštaj. U ovoj knjizi iskreno i potresno svjedoči o svome životnim putu te o tome kako nikad ne smijemo gubiti vjeru i nadu.

Knjiga Glasom protiv topova autorice Alenke Mirković sljedeća je knjiga koju Vam predstavljamo. Alenka Mirković svoju „Pandorinu kutiju“, kako naziva ovu knjigu, započinje događanjima u Vukovaru i Hrvatskoj 1990. i početkom 1991. godine i vodi nas sve do pada Vukovara u studenome 1991. Kao mlada učiteljica u jednoj vukovarskoj osnovnoj školi, raspad Jugoslavije doživjela je kao situaciju koja neće imati pretjerane veze s njom i gradom u kojem živi. Po završetku školske godine, u ljeto 1991., nakon strahota u Borovu, Alenka traži dodatan izvor zarade i javlja se na oglas Hrvatskoga radija Vukovar. Dobiva posao, gdje počinje raditi u društvu Siniše Glavaševića, Josipa Esterajhera, Branimira Polovine, Vesne Vuković... U tome sastavu, počinje se pisati povijest ratnoga radijskog izvjestiteljstva Hrvatskoga radija Vukovar. U početku je radila na servisnim informacijama, no kako je situacija u gradu postajala sve ozbiljnijom, tako je njen posao (i posao njenih kolega) postajao usko vezan za uskoro jedino događanje u Vukovaru – rat. Kreću prve uzbune, prva granatiranja koja nedugo nakon samih početaka postaju vukovarska svakodnevica. Svi događaji opisani u ovoj knjizi doista su se zbili, svi su likovi istiniti, nijedno ime nije promijenjeno da bi zaštitilo bilo koga – žrtvama ta zaštita sada više nije potrebna, a krivcima je ne treba dati.

Posljednja knjiga koju Vam predstavljamo jest naslova 260 dana, autora Marijana Gubine. Dnevnik 260 dana djelo je maloga čovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti oči i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kuteva. Ključan element bio je odvojiti srce od mozga, osjećaje od razuma – što je posebno teško, pogotovo s tragedijom na svojim leđima. Desetogodišnji dječak nalazi se na pogrešnome mjestu, u pogrešno vrijeme, zajedno sa svojom šesteročlanom obitelji. Pogrešno je mjesto okupirano područje istočne Slavonije u tadašnjoj Jugoslaviji, a pogrešno vrijeme, vrijeme kada je globalna politika, tj. kada su globalni igrači rekli da je vrijeme da se Jugoslavija rascijepi. Kao kolateralna žrtva biva zarobljen 265 dugih dana, proživljava svakodnevne nezamislive patnje, umire nekoliko puta, sahranjuje svoje bližnje i naposljetku nakon 6360 sati ponovo vidi svjetlo dana. Bezobzira na veliku patnju, strašne trenutke koji su ga pratili 260 dana i trenutke koji će ga pratiti do kraja života, odvažio se prenijeti svoje doživljaje na ostatak čovječanstva, s namjerom da prikaže, u prvome redu, zdravo, pozitivno razmišljanje te da pošalje nekoliko poruka čovjeku. Osim navedenoga, čitatelj će prepoznati nekoliko bitnih elemenata među kojima je i snaga pojedinca, kako da preživi te nastavi živjeti. Osnovna poruka koju autor šalje jest sljedeća: Ja, desetogodišnji dječak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istoga, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove Hrvati. Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome učinite loše, pročitate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da činite loše, ni zbog nacionalizma, ni zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, ili čega drugoga. Ja, Marijan Gubina, ne osuđujem, ne mrzim...





Tekst i foto: Krešimir Šokčević, dipl. knjižničar

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: