Spasimo hranu je naziv ovogodišnje nacionalne konferencije kojom se obilježava
Svjetski dan hrane, a kojem se pridružila i
Hrvatska agencija za hranu sa sjedištem u Osijeku.
Tema ovog velikog skupa održanog na
Građevinskom fakultetu bila je vezana uz sustav doniranja hrane u RH: trenutno stanje, izazove i perspektive, uz primjere dobre prakse kao što je razvoj Nacionalne banke hrane.
Na konferenciji je istaknuto kako se u Hrvatskoj baci
380.000 tona hrane godišnje, odnosno čak 53% od njezine ukupne količine u domaćinstvima. Danas se u cijeloj EU godišnje baci preko
88 milijuna tona hrane, a u isto vrijeme četvrtina građana je u
riziku od siromaštva.
Iako je prošlo skoro tri godine od
ukidanja PDV-a na donacije i donošenja Pravilnika o doniranju hrane, u Hrvatskoj značajnog pomaka nema. U praksi je još mnogo poteškoća, a razlozi su brojni, od slabe infrastrukture do kompliciranih procedura, administrativnih problema u sustavu i proturječnih propisa.
„
U Hrvatskoj se godišnje baci preko 400.000 tona hrane, a čak 20% populacije Hrvatske u riziku je od siromaštva. Što iz toga možemo zaključiti? Da mi nismo ni bogato ni siromašno društvo, nego nepametno društvo!“, poručio je gradonačelnik Ivan Vrkić na otvorenju Konferencije.
Prema riječima pomoćnice ministra poljoprivrede
Jelene Đugum, konkretne se mjere poduzimaju s ciljem povezivanja svih sudionika u
lancu doniranja hrane. Tako će u petak biti raspisan javni poziv za predstudiju za izradu Banke hrane, sustava koji će se pokušati uspostaviti i urediti na najbolji mogući način. No, treba raditi i na osvješćivanju potrošača o tome koliko bacanje hrane utječe na globalni problem -
glad u svijetu i klimatske promjene.
Na današnjem skupu prikazan je i edukativni video spot Hrvatske agencije za hranu i Ministarstva poljoprivrede koji na jednostavan način prikazuje razlikovanje navoda rokova trajanja prehrambenih proizvoda. Radi se o oznaci: „
upotrijebiti do“ i „
najbolje upotrijebiti do“. Oznaka „upotrijebiti do“ govori da je ta hrana zdravstveno ispravna i sigurna za konzumaciju upravo do tog roka, a hrana koja je označena s „najbolje upotrijebiti do“, sigurna je za konzumaciju i nakon tog roka, ako je pravilno čuvana.
Inače, Hrvatska se u sklopu Ciljeva održivog razvoja UN-a obvezala smanjiti bacanje hrane za 50% do 2030. Na temelju EU smjernica, Hrvatska bi trebala izraditi nacionalne programe koje će uzimati u obzir posebnosti naše situacije i zakonskih rješenja.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Osijek.hr
Nebitno
Muško
