Nastavlja se trend smanjivanja broja učenika - U hrvatske škole ujesen kreće 39.000 prvašića

U prve razrede osnovnih škola diljem Hrvatske, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u rujnu će u novu školsku godinu krenuti 39.052 učenika.

Kako piše Glas Slavonije, u odnosu na prošlu školsku godinu kada je u školske klupe prvi put sjelo njih 39.710, to je za 658 mališana manje. U usporedbi s podacima za š.g. 2016./2017., kada smo imali 42.197 učenika prvih razreda, to je gubitak od 3145 djece samo u dvije godine.

U samo šest županija, od kojih su tri slavonske, za 2018./2019. zabilježen je veći broj prvašića u odnosu prema prošloj školskoj godini. Od slavonskih županija, najveći pozitivan skok ima Osječko-baranjska županija, koja je lani izgubila 448 prvašića, a ujesen bi se mogla pohvaliti s čak 157 učenika prvih razreda više. Slijedi Brodsko-posavska koja će u novu školsku godinu krenuti sa 118 djece u plusu, dok će Požeško-slavonska županija imati 10 prvašića više.

U Osječko-baranjskoj županiji ujesen će tako krenuti najmanje 2537 prvašića, u Vukovarsko-srijemskoj 1355, u Brodsko-posavskoj 1341, u Virovitičko-podravskoj 728 te u Požeško-slavonskoj 628 učenika prvog razreda. U pet slavonskih županija uz upisanih 6589 do početka škole procjenjuje se upis još 133 djece.

Međutim, promatrano u posljednjih pet školskih godina, najveći gubitak u broju prvašića zabilježile su upravo četiri slavonske županije: Brodsko-posavska (-19,6%), Vukovarsko-srijemska (-16,6%), Osječko-baranjska (-16%) i Požeško-slavonska (-15,7%), odnosno ukupno 1232 prvašića manje. A gledajući trendove iseljavanja i odlazaka iz Slavonije, taj trend teško da će se skoro okrenuti...





Tekst: Osijek031.com
Foto: Ilustracija

Brzina pada je trenutno usporila. Čini se da mladi roditelji odlaze u manjem broju nego prethodne godine. No problem bi mogli biti mladi koji još nisu roditelji a koji također odlaze, iako je teško procijeniti u kojoj mjeri. Moglo bi se dogoditi da je ovo usporenje samo privremeno, a da još veći pad tek predstoji u godinama koje dolaze. Da imamo točne podatke o iseljavanju već bi sada mogli prilično dobro procijeniti kretanje broja prvašića za slijedećih nekoliko godina. No pošto nemamo, a očito se ne želi niti da ih imamo, možemo samo nagađati. O razlozima zašto se ne želi i tko ne želi da imamo točne podatke nemamo što nagađati, to je jasno.

Prati li pad broja učenika i pad broja učitelja i nastavnika?