Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



Invazivne i alohtone vrste i dalje prisutne u velikom omjeru na području Regionalnog parka Mura - Drava u OBŽ

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 65431
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 24.06.2017. 9:33 
Naslov:  Invazivne i alohtone vrste i dalje prisutne u velikom omjeru na području Regionalnog parka Mura - Dr
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Zeleni Osijek je u posljednjih godinu dana radio na prikupljanju podataka i terenskom istraživanju o stanju šumskih ekosustava na području Regionalnog parka Mura – Drava u našoj županiji.

Istraživanje se provodilo u suradnji s mrežom udruga Dravska Liga, a cijeli projekt je financiran od strane Global Greengrants fondacije. Cilj istraživanja bio je utvrditi stanje šumskih ekosustava i dati preporuke za daljnje održivo gospodarenje za dobrobit zaštite prirode i lokalnog stanovništva.

U biljnim zajednicama unutar područja Regionalnog parka Mura – Drava u Osječko-baranjskoj županiji prisutan je izrazito visok postotak invazivnih vrsta biljaka koje predstavljaju veliki faktor ugrožavanja biološke raznolikosti na spomenutom području.
Prema rezultatima zabilježeno je 29 invazivnih vrsta biljaka. U sloju drveća od invazivne flore dominira američki javor ( Acer negundo L.), pajasen (Ailanthus altissima Mill. Swingle), bagrem (Robinia pseudoacacia L.) te američki jasen ( Fraxinus amricana L.), dok se modrosiva kupina (Rubus caesius L.) može uočiti na mnogim zapuštenim travnjacima.

Vrste s jako izraženim invazivnim i korovnim značajkama, a koje istodobno predstavljaju veliku prijetnju, ne samo za ovo područje nego i cijelu Hrvatsku su krasolika (Erigeron annuus (L.) Pers.), hrapavi ščir (Ambrosia artemisifolia L.), rumenika (Amaranthus retroflexus L.), kanadska hudoljetnica (Conyza canadendsis (L.) Cronquist) te velika zlatica (Solidago gigantea Alnion).

Također, potencijalno opasne mogu biti i vrste poput sitne konice (Galinsoga parviflora Cav.) koje su pripadale skupini jakih korova i imale predispozicije za rasprostiranje a sada zabilježene na nekoliko novih lokaliteta.

U skupinu bezopasne invazivne korovne vrste na području Regionalnog parka Mura-Drava u Osječko baranjskoj županiji možemo ubrojiti vrste poput Asclepias syriaca L., Datura stramonium L., Juncus teinus Willd. i Eleusine indica (L.) Gaertn.

Čivitnjača (Amorpha fruticosa L.) predstavlja jednu od najinvazivnijih korovnih vrsta Hrvatske, a u Regionalnom parku Mura-Drava na području Osječko-baranjske županije radi velike štete zagušivanjem mladih sastojina. Drastično utječe na biološku raznolikost, a posebno velike štete čini u madim sastojinama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) gdje prerasta autohtone vrste i otežava obnovu šuma (Dunav, Drava).

Pojava gljive Chalara fraxinea dovela je do situacije da je jasen postao alarmantno ugrožen i u posljednjih desetak godina uzrokovala je njegovo masovno odumiranje diljem Europe. Znanstvenici, kako naši tako i Europski, još uvijek nisu u mogućnosti donijeti konačan zaključak o budućnosti jasena i označiti ga kao vrstu kojoj više nema spasa i koja je osuđena na odumiranje.

Kako bi se spasile ove vrijedne sastojine, Hrvatske šume su u suradnji sa Šumarskim fakultetom počele s provedbom projekta Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine. Projekt se prvenstveno bavi problemima trenutnog stanja i obnove jasenovih sastojina.

U tijeku je provedba još jednog projekta - Fraxinpro, u kojem sudjeluje Šumarski i Veterinarski fakultet, Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu te Agronomski fakulteti u Bugarskoj, Italiji i Belgiji.

Oba projekta su multidisciplinarna i pristupaju problemu odumiranja i sušenja jasena na sveobuhvatan način koji jedini može ponuditi kvalitetne zaključke.

U Europi se navodi više od 11.000 biljnih i životinjskih alohtonih vrsta, od kojih se do 15 % smatra invazivnima. U Hrvatskoj je alohtona vegetacija također vrlo rasprostranjena i do sada je zabilježeno preko 600 invazivnih biljnih vrsta.

Prijetnje autohtonoj biološkoj raznolikosti i degradacija prirodnih staništa postaju najistaknutije, kada invazivne vrste postanu naturalizirane i formiraju stabilne zajednice što može dovesti do homogenizacije ekosustava i smanjenja autohtone raznolikosti vrsta, a konačni ishod može rezultirati u nastanku novih ekosustava.

Kako bi se spriječilo daljnje širenje invazivnih vrsta potrebno je i dalje provoditi istraživanja kako bi se utvrdilo u kojoj su mjeri invazivne biljne vrste zastupljene kako bi se mogla pratiti njihova pojava i tendencije, razviti strategiju praćenja stanja i planiranja mjera za suzbijanje neželjenih vrsta radi zaštite autohtone vegetacije, daljnja uređenja trebaju ići isključivo u smjeru očuvanja i zaštite postojeće autohtone flore i vegetacije te obaveznog praćenja dinamike i stanja postojećih invazivnih vrsta i na kraju pratiti stanja štetnika.

Dravska liga i Zeleni Osijek nastavit će aktivnosti praćenja stanja šume te kroz sljedeće projekte doprinijeti očuvanju autohtonih šumskih sastojina i biološke raznolikosti u Osječko – baranjskoj županiji.

Istraživanje invazivnih vrsta na nekoliko lokacija Regionalnog parka Mura-Drava radila je mag.ing. silv. Iva Matačić.

Slika 1. Erigeron annuus (L.) Pers.):


Slika 2. Conyza canadensis (L.) Cronquist


Slika 3. Amaranthus retroflexus L.




Tekst: Adela Sadiković

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: