Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prometna buka drugi je najveći ekološki problem u Europskoj uniji. Odmah nakon onečišćenja zraka, koje se nalazi na prvom mjestu, buka ima najnegativniji utjecaj na zdravlje. Istraživanja su pokazala kako se trajna izloženost buci može povezati sa zdravstvenim problemima za koje je jedan od uzroka stres, poput moždanog udara ili kardiovaskularnih bolesti. Stoga je na razini Europske unije donesena regulativa kojom se gradska buka mora svesti na dozvoljene razine. U zonama mještovite, pretežno stambene namjene radi se o vrijednostima buke od 50 dB noću, dok se dnevne razine buke mogu kretati do 65 dB. Industrijske zone, te brze prometnice moraju stoga imati zaštitne pojaseve, pa je primjerice u Osijeku pri izgradnji južnog kraka južne obilaznice izgrađeno i 4 i pol km. bukobrana, što je čak 7 i pol posto ukupne investicije. Osijek u svojim nastojanjima ide i dalje, te će se modernizacijom mreže smanjiti tramvajska buka, dok će se nova rješenja tražiti i za željezničke koridore.