Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



Osijek kroz iglene uši

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 65440
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 25.09.2016. 21:01 
Naslov:  Osijek kroz iglene uši
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Nakon što su sve osječke konfekcijske kuće uništene, danas se tekstilna industrija ovog grada svela na šivanje za druge, inozemne, brandove i to u jako lošm radnim uvjetima i s vrlo niskom cijenom rada

Zahvaljujući Mari, Modnoj konfekciji Slavonija (MK Slavonija), Tekosu i drugim tekstilnim firmama, Osječani su imali priliku raditi, ali si i priuštiti vrhunsku, modernu i cijenjenu konfekcijsku odjeću

Nove generacije ni ne znaju da su na lokacijama današnjih shopping-centara nekada stajale tvornice u kojima su radile tisuće njihovih sugrađana pa i njihovih članova obitelji

Jedna od grana industrije koja je svoj procvat u Osijeku doživjela u drugoj polovini dvadesetog stoljeća je tekstilna industrija. U tom su periodu radnice i radnici primali redovne i pristojne plaće, regrese, prekovremeni sati su im bili plaćeni, mogli su priuštiti odlazak na ljetovanje i izgradnju kuće za svoju obitelj. Tvornice su proizvodile kvalitetne prepoznatljive proizvode namijenjene tada velikom domaćem, ali i svjetskom tržištu.

Naša konfekcija
Zahvaljujući Mari, Modnoj konfekciji Slavonija (MK Slavonija), Tekosu i drugim tekstilnim firmama, Osječani su imali priliku raditi, ali si i priuštiti vrhunsku, modernu i cijenjenu konfekcijsku odjeću. Zahvaljujući Svilani, Kožari i tvornici LIO vrhunska tkanina je bila jedno od osnovnih garancija kvalitete tekstilnih proizvoda koji se izvozio u ostale dijelove Jugoslavije, ali i Austriju, Italiju i ogromno tržište tadašnjeg SSSR-a. Mara je funkcionirala u sklopu MK Slavonija kao jedno od najstarijih poduzeća tekstilne industrije na području Slavonije sa širokim proizvodnim asortimanom raznih odjevnih predmeta, pletene i kukičane odjeće. Svilana je, pak, imala dugogodišnju proizvodnju tkanina od prirodne svile, a kasnije i od sintetičkih materijala, koji su se upotrebljavali u proizvodnji lake konfekcije. Uz to su se prizvodile i tehničke vrste tkanina koje su se upotrebljavale za proizvodnju sportskih torbi, tendi te za specijalne potrebe u industriji. Bila je jedina tvornica takvog tipa u Hrvatskoj, a njezin je kapacitet bio otprilike 6 milijuna metara kvadratnih svilenih tkanina raznih boja i dezena.

Tekos, tvrtka koja je osnovana 1974, zabilježila je 25 godina rada i razvoja u proizvodnji tekstilne konfekcije u Osijeku s modernom opremom i suvremenom organizacijom rada. Njezin novi proizvodni pogon, sagrađen krajem osamdesetih, bio je pravi primjer praćenja suvremenih trendova u industriji. Proizvodni asortiman je sadržavao dječju i žensku laku konfekciju te mladenački i sportski program odjeće. Modna konfekcija Slavonija sa svoje 63 godine postojanja i sa tri pogona – pogonom teške konfekcije, pogonom rublja i lake konfekcije te pogonom kože – također je sada dio povijesti tekstilne industrije i Osijeka. Njezin proizvodni asortiman, u svojoj širini, pokrivao je sve vrste odjela: od posebnih do dječjih. Kožni, proljetni, zimski, balon, muški, ženski kaputi kao i šubare, bunde i rublje - sve je to nosilo oznaku MK Slavonija i garantiralo kvalitetu.

Neki novi prostori
Privatizacija, gramzljivost u ratnim okolnostima, neadekvatni kadrovi na odgovornim funkcijama delegirani političko-privatnim interesima, samo su neki od faktora koji su išli u prilog propasti cjelokupne, a samim tim i tekstilne industrije u Osijeku. Postupno propadanje osječke industrije dogodilo se ranije od ulaska (jugo)istočno-azijske konkurencije na tržište devedesetih, što se generalno uzima kao glavni krivac za propast ove industrije.

Na većini lokacija nekadašnjih tvornica danas se nalaze trgovački centri. Nove generacije ni ne znaju da su na tim mjestima bile tvornice u kojima su radile tisuće njihovih sugrađana pa možda i njihovih članova obitelji. Ambulante, restorani i stomatolozi u tim prostorima kojih više nema, također su bili u službi radnika. Jedina sličnost tih objekata s onima nekad, jest ta da su klimatizirani i dobro osvijetljen prostori. Naime, Tekos i MK Slavonija imali su muziku u radnim halama, kao i u današnjim trgovačkim centrima.

Osječka armija rada
Kompleks Kožare koji se pruža na ukupno 15 tisuća četvornih metara, nekad ponos Osijeka i treća najveća kožara Jugoslavije, danas je velika sramota Osijeka koja još čeka svoju namijenu u novom društvenom poretku. U toj čekaonici nije samo zgrada, već i radnici koji od proglašenja stečaja 2000. godine čekaju ono što im zakonski pripada. Nesavjesno gospodarenje, zloupotreba ovlaštenja, sklapanje štetnih ugovora i pronevjere - kaznena su djela koja se navode u trećoj po redu kaznenoj prijavi u slučaju ''Kožara''. Službeno je kaznenu prijavu u svibnju podnijela Hrvatska udruge radničkih sindikata. Od ove sindikalne središnjice radnici Kožare zatražili su pomoć nadajući se da će se time agonija okončati u njihovu korist.

Radnice i radnici koje su radili u bivšim tvornicama tekstilne industrije u Osijeku, susreću se sa novim sistemom odnosa prema radu koji je bio nepojmljiv u vrijeme njihove mladosti. Jednako tako kao što je sada mladima nezamisliv ondašnji sistem i rad. Danas se osječka tekstilna industrija svela na talijanski modni brend Benetton i njegovu tvornicu pletenja i bojanja, preseljenu iz Francuske. Uz nju se pojavilo i par kooperanta iz Italije, koji obavljaju tzv. lohn-poslove - odnosno šivanje odjeće za vanjske brandove. U tvornici je radilo dvjestotinjak radnika, a preseljenjem dijela labinskog pogona u Osijek broj se radnika u ovoj tvornici udvostručio. No kroz ovu firmu je prodefilirala čitava osječka armija radnika. Za takav su scenarij krivi minimalna plaća, ugovori na određeno i velika ponuda radne snage. Nedavno je tvornica promijenila ime te njome upravlja Olimpias grupa pa ostaje pitanje kako će izgledati odnos prema radu nakon što je tvornica prestala nositi ime poznatog talijanskog brenda.

Iz svih nabrojenih razloga osječki gradski autobusi koji voze radnike na posao sve su prazniji, dok su oni koji voze radnike za Njemačku ili Irsku sve brojniji. Ukoliko Grad nastavi da plaketama kiti nekoga samo zbog broja zaposlenih radnika, a radnik od toga posla ne može skrpati kraj s krajem, po iduću priču u rubrici (G)rad vezanu za Osijek morat ćemo potegnuti do Dublina, kamo se već preselio velik broj mladih Osječana i šeta tamošnjim parkovima i perivojima koji nisu ništa ljepši od onih osječkih.






Tekst: Branimir Gavrilović/Časopis Rad

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 65440
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 28.09.2016. 11:33 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Pročitajte i ostale Facebook komentare

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: