Europska komisija je danas tijekom zasjedanja Europskog parlamenta u Bruxellesu predstavila plan jačanja internet trgovine rješavanjem problema uskraćivanja pristupa na temelju geografske lokacije, pojeftinjenjem prekogranične dostave paketa, te jačanjem povjerenja potrošača boljom zaštitom njihovih prava.
Hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan, pozdravila je prijedlog naglasivši kako je krajnje vrijeme da se ostvari potencijal digitalnog tržišta koji bi prema nekim projekcijama mogao povećati BDP Europske unije za 1,7 posto na godišnjoj razini.
Istraživanja pokazuju da se više od polovice potrošača u EU ne osjeća sigurno kupovati online. Upravo zato je Borzan predložila uvođenje prepoznatljive oznake sigurne online kupnje za trgovce sa sjedištem u EU, kakva sada, primjerice, postoji za online ljekarne. Na taj način pošteni će trgovci bili privilegirani u srazu s konkurencijom koja se ne pridržava europskih direktiva, a kupci će znati kod koga mogu kupovati s povjerenjem.
- Još u siječnju ove godine Europski parlament je usvojio i moje prijedloge o smanjenju diskriminacije na online tržištu u Akt o digitalnom tržištu. Prije svega to je diskriminacija prema mjestu prebivališta (tzv. geoblocking). Hrvatski potrošači se žale kako nemaju pristup nekim online sadržajima, ili kako u zadnjem koraku online kupnje saznaju da je dostava za njih skuplja ili da je uopće nema - kazala je Borzan.
Gotovo polovica potrošača u EU ne kupuje online iz drugih država članica zbog problema dostave. Samo pet posto prekograničnih dostava je besplatno, a u pravilu su dvostruko skuplje nego dostave unutar jedne države. Pri tome, cijene dostave najčešće nemaju veze s kilometražom.
- Imamo primjere gdje je dostava paketa od dva kilograma unutar Njemačke za rutu od 600 kilometara oko sedam eura, a dostava iz Njemačke u Nizozemsku za rutu od 40 km iznosi 17 eura – kaže Borzan istaknuvši kako „U EU ne smiju postojati potrošači drugog reda“.
Osvrnula se i na digitalna dobra poput e-knjiga, filmova ili pretplata na različite kanale.
- Prema istraživanju iz 2015. godine, 80 posto potrošača bi radije kupilo sadržaj kada bi im bio dostupan i po razumnoj cijeni, nego posezalo za ilegalnim izvorima. Postojeće tržišne barijere onemogućuju potrošače da uopće kupe sadržaj, ili da legalno kupljeni sadržaj koriste kada prijeđu granicu. Prema istraživanju EK, procjenjuje se da je šteta prema potrošačima prilikom kupovine digitalnih sadržaja oko 64 milijarde eura na godinu - kaže Borzan.
Tekst i foto: Ured/Office of Mrs. Biljana Borzan MEP
Nebitno
