Aquarius Records Zagreb, Urbani ured Zagreb i Knjižara Nova pozivaju vas na predstavljanje knjige "
Njenih prvih 20-ak" autorica Nataše Magdalenić Bantić i Silvije Šeparović. Predstavljanje će se održati u
utorak, 3. svibnja 2016. u 19 sati u Klubu knjižare Nova.
Sudjeluju:
Moderatorica: Ivana Šojat
Autorice: Nataša Magdalenić Bantić; Silvija Šeparović
Autorice knjige Nataša Magdalenić Bantić i Silvija Šeparović u novinarstvu su od sredine 80-tih, stasale su i pekle zanat u najuzbudljivije političko doba i upravo to je bio pokretač ideje o ovoj knjizi. Bile su toliko neskromne da su pomislile da temeljem svoga iskustva (a i sklonosti kopanju) mogu hrvatskoj javnosti i čitateljstvu ponuditi zanimljiv uvid u nevjerojatno uzbudljivo vrijeme kakvo je bilo razdoblje prva dva desetljeća od nastanka države. Knjiga koju su napisale nema namjeru biti ni povijesni udžbenik ni enciklopedija; ona je autorski i pomalo drugačiji pogled na sve ono što je Hrvatsku snašlo u njenih prvih 20-ak godina, kao što su, uostalom, njihovi pogledi na stvari uvijek takvi bili. I za razliku od povjesničarskog pristupa koji događaje širokim kistom smješta u kontekst šire, povijesne, slike o stanovitom razdoblju, autorice događajima daju okus i boju dočaravajući dojam, nudeći detalje, sugerirajući tako i njihovo objašnjenje.
Knjiga oslikava Hrvatsku obilježenu petogodišnjim ratnim razaranjima, tranzicijskim razdobljem obilježenim brojnim nepravilnostima u pretvorbi, procvatom korupcije u svim porama društva, postupnim i mahom presporim procesom demokratizacije društva, uspostave učinkovite pravne države i neovisnog pravosuđa te mučnim i dugotrajnim pregovorima za ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije. Knjiga je ležerna i privlačna, pripremljena tako da na jednostavan i direktan način dočara i objasni što se, kako i zašto događalo u Hrvatskoj od njezina začetka. No, takva ležerna, nastala je ozbiljnim radom: upravo temeljem dva desetljeća (a i više od toga) novinarskog - reporterskog i istraživačkog - rada autorica, nakon trogodišnjeg prikupljanja i organizacije podataka, više od 18 mjeseci pisanja te tri mjeseca dopisivanja.
Ova knjiga prvi je dio para, kronološki pregled hrvatske stvarnosti podijeljen u četiri ere. Prvi zaboravne podsjeća na državu iz koje je Hrvatska pobjegla proglašavajući neovisnost i doba rata, drugi se bavi Tuđmanovom dominacijom. Treći je posvećen prvoj post-Tuđmanovskoj vlasti i ofanzivi haškog tribunala koja joj je obilježila eru, a četvrti vladama koje su se nakon toga smjenjivale i na kraju čijih je mandata Lijepa naša ostala podijeljena na “njih” i “nas” kao nikad dosad. Sam kraj knjige zašećeren je samo malim dijelom podataka koje su autorice prikupile pišući ovu knjigu a koji zasigurno nikada neće ući u povijesne udžbenike i priručnike - od činjenice da je Crkva prvi put zaposlila egzorcista preko datuma zabrane pušenja u hrvatskim vlakovima do dana kada smo izlazni broj za inozemstvo promijenili s 99 na 00...
U računalima Silvije i Nataše već dugo živi i druga knjiga, tematski par ovoj kronološkoj. U njoj se detaljno bavimo haškim slučajevima, korupcijskim skandalima, povijesti stranaka, svim pomorskim jadranskim nesrećama i bolestima političara, a imamo i goste koji su knjigu začinili pogledom na hrvatski film, glazbu, skandale... Kupnjom prvog sveska omogućavate nam da izdamo drugi. A Hrvatska je takav jedan skladni par knjiga o svojoj kratkoj ali nevjerojatno uzbudljivoj povijesti - svakako zaslužila. A i vi zajedno s njom...
Nataša Magdalenić Bantić novinarstvom se s kobnim posljedicama zarazila još 1985. godine na Radiju 101 gdje je ostala punih 12 godina. Uređivala je središnju informativnu emisiju Aktualni 101, izvještavala sa svih višestranačkih izbora, a za iznimno popularnu emisiju Week Report, satirično-informativni tjedni magazin koji je uređivala s koautoricom ove knjige Silvijom Šeparović te Zinkom Bardić, 1996. godine osvojila je nagradu Hrvatskog novinarskog društva za najbolju radio emisiju. Od 1998. godine brani boje londonske dijaspore. Kao slobodna novinarka radila je za hrvatsku redakcijuBBC-ja i američki CBS News, a trenutno za Associated Press Television News. Od početka svog boravka u Londonu surađivala je s brojnim hrvatskim medijima: bila je dopisnica dnevnog lista Republika od početka do kraja njegova kratkog života, potom je šest godina radila kao dopisnica Jutarnjeg lista i Dnevnika, a poslije se dopisivala i s Večernjim listom i Nacionalom. Bila je urednica na prvim vijestima OTV-a (tada je ta kratica označavala Omladinsku televiziju), a pisala je i za Arkzin i Studentski list. Zavrijeme rata radila je za britanski ITV, Channel 4 News i British Satellite News te kao producentica na dokumentarcima britanskih televizijskih kuća BBC i Channel 4. Kune se da nije špijunka.
Silvija Šeparović također je grlom u novinarske jagode ušla na Radiju 101 i to 1986. godine. Tijekom godina na Stojedinici bila je urednica redakcije, uređivala glavne vijesti Aktualni 101, izvještavala sa svih najvažnijih političkih događaja i bila suautorica višestruko nagrađivane emisije Week Report. Pisala je za Start, Arkzin, Eukonomist i Banku. Bila je jedna od četvero urednika televizijskog magazina Javna stvar Hrvatske radiotelevizije. Živjela je u Sarajevu, gdje je radila na eksperimentalnom TV programu Test kanal, a bila je i autorica radijskoga dijela javnih kampanja Ureda visokog predstavnika “Ovaj i Onaj u borbi protiv korupcije” i “Bit će u BiH”. Sudjelovala je u radu Glasa 99. Uređivala je vijesti u hrvatskoj redakciji BBC-ja u Zagrebu. Zajedno s grupom kolega, pokrenula je Radio Mrežu, udrugu za proizvodnju radijskih programa. Na Trećem programu Hrvatskoga radija pripremala je emisije Zoofon – Zoon politikon, Moj bestijarij, Društveni obzor i Forum 3. programa. 2013. godine sudjelovala je u pripremi Jutra na Trećem, tada novog projekta jutarnjeg programa Trećeg programa Hrvatskoga radija pod uredničkom palicom Biljane Romić. Od 2012. godine potpisuje tjedni politički magazin Aftershock, prvo na HRT-u, a potom na radiju Yammat FM. Za Aftershock je primila nagradu Hrvatskog novinarskog društva za najbolju radijsku emisiju u 2013. godini. Bila je članica žirija za dodjelu nagrada HND-a za radio te održala nekoliko predavanja kao gost-predavač na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Nebitno
