Na osječkom
Općinskom sudu još jedna
presuda kojom se
ugovor o kreditu vezanim uz
švicarski franak poništava. Ovoga puta tu pravomoćnu presudu ishodila je Ivona Nikolić, koja je sa
Zagrebačkom bankom potpisala u kolovozu 2006. godine. Presuda je nepravomoćna.
Ivona Nikolić zadužila se za
109.600 franaka, a do sada je otplatila više od 328 tisuća kuna, koje joj Zagrebačka banka mora vratiti, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama te podmiriti sudske troškove od
50 tisuća kuna.
"Ja mislim da ne postoji dužnik u švicarskim francima kojemu taj kredit nije poremetio planove i svakodnevnu egzistenciju", izjavila je Nikolić okupljenim novinarima i zahvalila svom odvjetniku
Slavenu Karabanu i Tomislavu Gorkoviću koji je s ekonomske strane pomagao u sudskom postupku. Izrazila je nadu da će ubuduće biti još ovakvih presuda, kako bi ljudi mogli živjeti od svoje plaće.
Presudu je donijela sutkinja Općinskog suda u Osijeku
Mirna Grgić Radojčić, koja je ništetnim početkom mjeseca proglasila jedan takav ugovor u slučaju Osječanina Ivice Butora. Zanimljivo je kako je u oba slučaja štediše – tužitelje zastupao isti odvjetnik.
Isto kao i u slučaju
Butor protiv Privredne banke, sutkinja je u obrazloženju istaknula kako je ugovor proglašen ništetnim jer tužiteljici Nikolić nisu bili pojašnjeni rizici ugovaranja kredita s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom, što je protivno načelu savjesnosti i poštenja, a dovelo je nejednakosti u pravima i obvezama koja je jednu ugovornu stranu dovela do egzistencijalnih problema i narušavanja životnog standarda, što je protivno moralu društva. Ukazala je i na praksu susjednih država, čiji su se građani našli u sličnim problemima, ističući odluku mađarskog Vrhovnog suda koji je proglasio ništetnim ugovaranje s valutnom klauzulom u švicarskim francima na temelju stava Suda EU, prema kojemu ugovaranje valutne klauzule korisniku kredita mora biti ne samo gramatički razumljivo, već mu moraju biti jasne moguće ekonomske posljedice takvog ugovaranja. Sutkinja Grgić Radojčić je navela kako su takav stav počeli zauzimati sudovi u Srbiji te Bosni i Hercegovini, a da, u ovom slučaju, tužiteljici Nikolić nisu bili pojašnjeni ekonomski rizici i posljedice ugovaranja kredita u valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi. Smatra kako je to protivno načelu ravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu, a dovelo je do povećanja rate kredita iznad granice koju nalaže načelo savjesnosti i poštenja, a što je dovoljan razlog da se ugovor o kreditu proglasi ništetnim.
"Iako Zakon o obveznim odnosima dopušta ugovaranje valutne klauzule, Sud drži da namjera zaknodavca zasigurno nije bila da učinci takvog ugovaranja budu u suprotnosti s osnovnim načelima istoga zakona, odnosno da ugovaranje s valutnom klauzulom ne smije dovesti do toga da se glavnica, a time i rata kredita enormno poveća", kazala je sutkinja.
Smatra kako je banka morala
upozoriti potrošača na mogući rizik i moguće posljedice promjene tečaja švicarskog franka u odnosu na kunu, a da odredbe o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi banka definira svojom odlukom, na koju tužiteljica ne može utjecati. Ocijenila je da je ugovor protivan Ustavu RH, u kojemu se kao najviše vrijednosti navode socijalna pravda i poštivanje prava čovjeka, ocjenivši kako nije socijalno pravedno da ugovor o kreditu, koji je sklopljen radi osiguranja egzistencije, dovede do narušavanja životnog standarda i otežavanja egzistencije.
Tekst i foto: Radio Osijek
Nebitno
