U sljedećih
godinu dana više od polovice hrvatskih građana (
53%) neće biti u mogućnosti
štedjeti novac, pokazuje najnovije istraživanje
GfK grupe. To je najviši postotak
"neštediša" u odnosu na početak krize i 2009. godinu kada je bilo
5% manje građana koji nisu bili u mogućnosti štedjeti. Samo je njih
13% izjavilo da će u narednih godinu dana moći štedjeti, što predstavlja pad od
7% u odnosu na prethodne tri godine (
20-21%).
Slika 1: Hoće li vaše kućanstvo biti u mogućnosti štedjeti novac u sljedećih 12 mjeseci? (%)
Da prevladava pesimizam među hrvatskim građanima, govori i podatak što 2/3 građana očekuje još
lošije gospodarsko stanje u zemlji u slijedećih godinu dana, dok se samo njih 7% nada gospodarskom
oporavku.
U situaciji kada bi imali sredstva i mogućnosti za štednju, hrvatski građani bi novce najradije oročili u banci (njih 32%), a od ostalih institucionalnih oblika štednje, na drugom mjestu se nalaze
stambene štedionice/štednja stimulirana od države (21%).
U Hrvatskoj je tržište stambenih štedionica relativno mlado (postoji od 1998. godine) ukoliko ga usporedimo s nekim drugim zemljama: npr.
Austrijom ili Njemačkom. U Hrvatskoj oko 750.000 građana ima barem jedan ugovor o stambenoj štednji, dok je u porastu i broj kućanstava s većim brojem
ugovora (kućanstva s dva ugovora: 13% à18%). Tipičan štediša u stambenoj štedionici je mlada osoba, obrazovana, s višim primanjima od prosjeka i vlastitom obitelji. Više od ostalih stambenu štednju preferiraju osobe koje stanuju u urbanim sredinama, iz Zagreba i okolice, obrazovaniji, mlađi, s višim primanjima.
Od preostalih načina štednje, aktualno je
čuvanje novca kod kuće, kojeg preferira 27% građana. Takav oblik štednje postaje sve zanimljiviji hrvatskim građanima u odnosu na ranije razdoblje (rujan 2011 – 18%, ožujak 2012 – 21%). Pad cijena nekretnina vjerojatno je i kod građana uzrokovao stav da ovakav način štednje nije više toliko
"unosan" u odnosu na prethodne godine jer se i kod njega pokazao pad u preferenciji: u lipnju 2008.-e 32% građana je preferirao kupovinu nekretnine kao način štednje, dok je takvih sada 25%. Slična situacija je i kod kupovine zemljišta, koju, kao oblik štednje, preferira 14% građana, za razliku od njih 24% iz lipnja 2009.-e.
Za razliku od kupovine nekretnina ili zemljišta, kao oblika štednje koji je sve
manje popularan među hrvatskim građanima, ulaganje u zlato kao način štednje, pokazuje se sve interesantnijim među našom populacijom.
Rast vrijednosti zlata vjerojatno je doveo do toga da se trenutno sve veći broj građana odlučuje na ovakav oblik štednje: lipanj 2009 – 6% preferira zlato kao oblik štednje; prosinac 2012 – 19%).
Slika 2: Udio građana koji preferira određeni oblik štednje (%)
[klik za uvećanje]
Tekst: M.M./Osijek031.com
Nebitno
Muško
