
Europska televizijska kuća
Euronews objavila je opširnu desetominutnu reportažu o namjerama
Hrvatske da dodatno regulira rijeke
Muru,
Dravu i
Dunav i time devastira dio svojih
zaštićenih prirodnih područja.
U prilogu emisije
'Reporter' ekolozi
Goran Šafarek i
Tibor Mikuška upozoravaju da se iza velikih regulacija na našim rijekama zapravo nalazi
interes privatnih tvrtki koje posluju s državnim.
Utvrđivanjem obala, regulacijama i produbljivanjem riječnih tokova iskapanjem šljunka i pijeska te mogućom gradnjom hidroelektrana i akumulacija, Hrvatska će devastirati očuvani prirodni rezervat Mure, Drave i Dunava, koji se obzirom na bogatstvo biološke raznolikosti smatra
'europskom Amazonom'.
S druge strane,
Miroslav Ištuk, direktor
Agencije za plovne putove pokazao je jedno područje na obali Dunava gdje je država naručila
opsežne hidrotehničke radove
- Ovaj dio obale morali smo utvrditi kako ne bi došlo do urušavanja obale, jer tada rijeka više ne bi bila plovna, rekao je Ištuk.
Šafarek smatra da su takvi slučajevi samo
djelomično točni.
- Opravdano je održavanje plovnog puta na Dunavu, ali poučeni iskustvom, smatramo da se radi o preuveličanim potrebama, samo da se što više uposli teška mehanizacija i pri tome potroši novac poreznih obveznika prenapuhanim cjenicima za radove, kazao je Šafarek, istraživač iz udruge Baobab.
Od kada su počele regulacije na Dunava nestalo je
70 posto nekadašnje poplavne doline, upozorio je Tibor Mikuška, iz
Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.
- Preostali dio te poplavne doline želimo zaštiti od daljnjeg uništavanja.
Zato Mikuška najavljuje osnivanje nezavisne aktivističke komisije za praćenje novih radova na rijekama
Riverwatch, koja će u izvještajima upozoravati na nelogične radove koji služe usmjeravanju novca od iskorištavanja riječnih resursa u privatne džepove.
Među spornim projektima protiv kojih se ekolozi bore je gradnja
75 obaloutvrda na samo
53 kilometra Dunava,
112 obaloutvrda na
56 kilometara Drave, akumulacija na Dravi
od Petrijevaca do Osijeka tzv. vodna stepenica, kanaliziranje rezervata
Veliki Pažut radi zaštite jedne željezničke pruge u
Mađarskoj, moguća gradnja hidrocentrala na Dravi te kanal
Dunav-Sava.
Vlada za dio ovih projekata kani dobiti novac od
Europske unije, pa su u
Dunavsku strategiju kao prioriteti predloženi gradnja vodne stepenica i kanala Dunav-Sava. Prilikom donošenja prostornog plana kanala Dunav-Sava početkom mjeseca u
Vladi je rečeno da bi projekt stajao
950 milijuna eura, što bi trebali platiti porezni obveznici iz EU kroz
pretpristupne fondove. Isti model zamišljen je i za gradnju tzv. vodne stepenice, kojom bi se potopilo
3740 hektara zemljišta, a izgradnja bi stajala visokih
2,7 milijardi kuna.
Područje na kojim se planiraju ovi radovi nedavno je proglašeno zaštićenim u okviru
Regionalnog parka Mura-Drava. Budući da svoje dijelove rijeka zaštićuju i susjedne države, 'europska Amazona' uskoro će se nominirati za zaštitu
UNESCO-a kao
Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Ministri zaštite okoliša
Austrije, Mađarske,
Slovenije,
Srbije i Hrvatske u ožujku su potpisali deklaraciju o nominaciji.
Tekst: tportal.hr