Teško je u
Hrvatskoj naći zakon koji je izazvao toliko oprečnih mišljenja kao novi
Zakon o kaznenom postupku (ZKP) koji se od 2009. godine primjenjuje za predmete korupcije i organiziranog kriminaliteta, a od
rujna će se primjenjivati i u ostalim sudskim postupcima. Zabrinutost o ZKP-u tolika je da se u stručnim krugovima pojavljuju tvrdnje kako
tužitelj dobiva ovlasti
istražnog suca i
predsjednika države.
- Broj kaznenih prijava raste, a broj optuženja i presuda opada. Sustav se našao u problemu efikasnosti i rješenje je pronađeno u novom ZKP-u. Najbitnija stvar je da kazneni postupak počinje tek nakon što optužnica postane pravomoćna. Do tada nema ravnopravnosti stranaka u postupku - ističe odvjetnik mr.
Lujo Medvidović. Za njega novi model znači preuzimanje
anglosaksonskog načina razmišljanja i pravde u kojemu se sve svodi na “trgovanje”.
DORH zadovoljan
U
DORH-u ističu da im je ZKP omogućio da uđu u
obračun s organiziranom kriminalom i korupcijom te da se mogu nagoditi oko priznanja i eventualne kazne s osumnjičenikom. Po njima će se ubrzati cijeli kazneni postupak.
- U posljednjih pet godina na sudovima vlada strah jer sve mora biti podložno ulasku u EU. Na taj način i presude održavaju taj stav pa tako i primjena novog ZKP-a. Uvjeren sam da kada bi se ljudima koji su osuđeni za teža kaznena djela unatrag pet godina ponovno sudilo nakon hrvatskog ulaska u EU kazne bi bile blaže - tvrdi odvjetnik
Radan Kovač.
- U početku istrage nemate pravo uvida u spis, ne znate što drugi svjedoci govore, i to je jedan od najvećih problema. Okrivljenik ne može dati obranu kvalitetno jer bi sebe mogao teretiti za nešto što nije ni počinio. Zato je najbolje braniti se šutnjom - pojašnjava Kovač probleme. Dodaje da DORH okvirno pročita okrivljenom o čemu se radi u spisu, ali detalji iskaza nisu poznati. To najbolje ilustrira podatak kako
Ivo Sanader nije iznosio svoju obranu sve dok njegovi odvjetnici nisu dobili uvid u spis.
- Do sada ste imali policiju i istražnog suca, sada toga nema. Kada se državnom odvjetniku svidi, vi tada dobivate spis na uvid, što može biti tek na kraju istrage. A sudac istrage je postao fikus. Jedino ako državni odvjetnik odbije vaš prijedlog o saslušanju nekog svjedoka, o tome zadnju riječ daje sudac istrage - kaže Kovač.
Na sudu i nezakonito pribavljeni dokazi
Iako
Hrvatska odvjetnička komora nema običaj izražavati bojazan o zakonima, novi ZKP ih je uznemirio pa su odlučili poslati
Ustavnom sudu ocjenu ustavnosti za
15 odredaba za koje smatraju da su protivne ustavnim odredbama o
jednakosti pred zakonom. Kao primjer navodimo neke...
Neustavno je i protivno
Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava što je tužitelju povjerena cjelokupna istraga, a on je
stranka u postupku i time ne zadovoljava kriterije neovisnoga i nepristranog suda. Zakon u nekim slučajevima dopušta uporabu
nezakonito pribavljenih dokaza i nije predviđeno pravo okrivljenika da bude upoznat s dokazima koji ga terete. Sporno im je i što okrivljenik i branitelj ne moraju biti obaviješteni o
zaštićenim svjedocima. Posebna zamjerka odnosi se na
građansko uhićenje što znači da svatko postaje “policajac”. Svatko može spriječiti bijeg, uhititi i do dolaska policije zadržati počinitelja kaznenog djela. Za odvjetnike je problem što nije navedeno da je građanin dužan obavijestiti policiju i nije vremenski ograničen rok u kojemu se na takav način netko može zadržati. Kao posljednju ističu odredbu po kojoj
istražni zatvor može trajati
pet godina i tri mjeseca prije donošenja pravomoćne presude. Do sada je bilo tri godine i devet mjeseci.
ZKP: Cilj opravdava sredstvo
Za mnoge
članak 10. Zakona o kaznenom postupku je osobito sporan jer graniči s otvorenom
diktaturom: “Sudske se odluke ne mogu temeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način”. Već u sljedećoj rečenici navedene su
iznimke kada se nezakonito pribavljeni dokazi smatraju zakonitima. To je u postupcima “kod kojih je povreda prava, s obzirom na jakost i narav, bitno manja u odnosu na težinu kaznenog djela”.
- Sve je to na temeljima borbe protiv terorizma preuzetih od [b]SAD-a[/b] gdje policija ima pravo prisluškivati, upasti u stan, ako ima naznaka da ćete počiniti veliko kazneno djelo, pojašnjava odvjetnik Radan Kovač. Pojedini pravnici kažu da sukladno čl.10 policija može
ucjenjivati i šamarati ako sumnjaju da ste počinili npr. ubojstvo. Potrebno je reći da se presuda ne može temeljiti na tako pribavljenom dokazu.
Pregled tjelesnih šupljina
Kritičari ZKP-a navode da ih posebno zabrinjavaju situacije s
ponižavajućim postupanjima koja vrijeđaju ljudsko dostojanstvo, poput pregleda tjelesnih šupljina i nadomjestaka, koja su dozvoljena iznimno i bez privole osobe, ali bez specifikacije koje bi to iznimne legitimne svrhe bile. Zato se postavlja pitanje tko će garantirati da će državni odvjetnici svoj posao raditi po zakonu i da neće postupati mimo svojih ovlasti.
5 dana i osam sati državni odvjetnik, tj. policija, mogu vas držati lišenog slobode, a da vas ne privedu pred suca istrage. Do sada je bilo 24, iznimno 48 sati.
Tekst: Marijan Matasović/Glas-Slavonije.hr
Nebitno
Muško
