
U lobiju hotela u jednom zagrebačkom predgrađu
tridesetak mladih ljudi sjedi i nervozno prolazi kroz hrpe papira, u kojima je svaka iole važnija informacija pomno podcrtana flomasterima i olovkama. U jednom trenutku među njima se slučajno pojavljuje
Anto Đapić. Njegovu pojavu komentirala je jedna od kandidatkinja za posao u ustanovama
Europske unije.
- Eto. Između ostalog i on je razlog zbog kojeg sam danas ovdje. Želim živjeti u državi gdje osoba koja je plagirala magisterij ne može biti gradonačelnik.
U hotelu se provodi
drugi krug testiranja, pismeni ispit je iza njih te su pozvani na razgovor. Njihov budući poslodavac želi vidjeti kolika je njihova razina motiviranosti za posao za koji se natječu - prođu li uspješno sve testove, do kraja ove godine počet će raditi u
Europskom parlamentu u Bruxellesu. Cijeli proces kao da je obavijen velom tajne - većina kandidata se ne želi eksponirati imenom i prezimenom jer su već negdje zaposleni. Njihov posao - bilo da rade u ministarstvima ili privatnom sektoru - daleko je od onoga što smatraju da zaslužuju, i žele dobiti više za svoje znanje, trud i sposobnost. No njihovim se poslodavcima to vjerojatno ne bi svidjelo, možda bi čak i ostali bez posla, pa stoga svoje prijave skrivaju. Osoblje iz ustanova EU-a, s druge strane, nije ovlašteno davati
službene izjave, iako će
neslužbeno rado opisati prilike s kojima se susreću tijekom testiranja.
Velika motiviranost
- Ako govorimo o motivaciji kandidata s kojima se susrećemo, ona je redovno vrlo snažna. Jako nam je važno da vidimo kod kandidata kako će biti sposobni za višegodišnji rad i život izvan svoje domovine. Ponekad imate slučajeva kada se netko nakon šest mjeseci provedenih u Bruxellesu odluči vratiti, shvati kako to nije za njega. No sudeći prema odgovorima koje mi dobijamo od naših kandidata, čini mi se da to s njima neće biti slučaj - pričaju nam iz EU-a. Kažu kako od kandidata očekuju, a čini im se da će to i dobiti,
visoku razinu prilagodljivosti. Na natječaj, koji je prvi put u siječnju ove godine za hrvatske državljane objavio
Europski ured za odabir osoblja (EPSO), prijavilo se više od
tri tisuće kandidata, čak deset puta više nego što je u ovom, prvom valu zapošljavanja predviđeno mjesta za
Hrvate. U konačnici je testiranju pristupilo nešto manje od dvije tisuće kandidata, a test ih je uspješno riješilo gotovo
tisuću i četiristo. Predviđena
342 radna mjesta bila su podijeljena u
tri kategorije. Najmanje zainteresiranih bilo je u drugoj skupini koja obuhvaća
tajničko i tehničko osoblje s osnovnom plaćom od oko
1.500 eura. Od 275 kandidata, test su uspješno riješila 152. U trećoj skupini, u kojoj se nalaze
informatički tehničari te
stručnjaci u financijskom i administrativnom upravljanju, testirano je 308 kandidata, a prošlo ih je 204. U posljednjoj skupini - koja obuhvaća
radna mjesta najviše stručnosti, poput pravnika i lingvista, pa se na tim radnim mjestima očekuje i najviša početna plaća, navodno od oko
pet tisuća eura - testiranju je pristupilo oko tisuću i četiristo kandidata, od koji su uspješne bile 1.034 osobe.
Privlačnost uređene države
- Netko će reći da trčimo za novcem, no to nije istina. Sve što ja želim je živjeti u jednoj uređenoj državi, gdje ministri podnose ostavke kad ih javnost uhvati u skandalu. Ne želim misliti hoće li me moj poslodavac ovog mjeseca prevariti pa mi neće uplatiti doprinose nego će tu lovu sebi staviti u džep - priča jedan
diplomirani inženjer elektrotehnike, čovjek koji u Hrvatskoj ne bi trebao imati problema s pronalaženjem zaposlenja.
- Red, rad i disciplina. To je sve što želim i sve što očekujem, da me netko za moj rad normalno plati. Žao mi je što to moram tražiti izvan svoje domovine, ali nisam u situaciji da biram - rečenica je jedne od kandidatkinja, koja možda i najbolje opisuje motiv svih drugih što ju okružuju. Hoće li im Europski parlament to i donijeti, ostaje vidjeti.
- Kandidati s kojima se srećemo su jako kvalitetni, čak bi se moglo reći da su dobrim dijelom preškolovani za poslove za koje se natječu. Imali smo slučajeva da su nam se na mjesto tajnice prijavljivale osobe s magisterijima ili doktoratima - kaže nam jedna od osoba koje provode testiranja.
Tekst: Hrvoje Krešić/Glas-Slavonije.hr