Dragi čitatelji i svekoliki ljubitelji stripa, kao svojevrsni božićni poklon za blagdane, darujemo vam ovu recenziju vrhunskog hrvatskog povijesnog stripa
„Kroz minula stoljeća“, domaćih autora
Julia Radilovića (crtež) i
Zvonimira Furtingera (tekst). Dok je potonji prepoznatljiv po prezimenu, prvospomenuti je tijekom svoje uistinu duge i plodne karijere (koja je počela još stripovima u „Plavom Vjesniku“ 1954.!) koristio (danas bismo rekli) „nick“
Jules. To se umjetničko ime, isticao je u intervjuima, ne treba čitati „Žil“ niti „Džuls“, nego jednostavno Jules. Strip sadrži uvodnu misao i osvrt na samo djelo, kao i život i rad obojice autora, koju je napisao
Zvonko Maković. Taj relativno opsežan no ujedno i iznimno zanimljiv uvod sadrži i pravu malu školu crtanja stripa, odnosno dublji uvid u način rada na konkretnoj priči kako su ga primjenjivali autori. Samo izdanje (stare „Prosvjete“) je iz 1986., crno–bijelo, formata A4 i opremljeno tvrdim koricama. Njegova današnja dostupnost je upitna, no preko vodećih izdavačkih kuća, sveprisutne
Međumreže (bez koje ne biste ovu recenziju čitali) i specijaliziranih strip-kuća u Zagrebu, ne možete promašiti…
Osim prologa i vrlo kratkih (doslovno dvije–tri „sličice“)
intermezza koji povezuju radnju s likovima naratora, sam strip podijeljen je u tri zasebne priče. U prologu pratimo četvoricu prijatelja na izletu koji igrom slučaja nailaze na četiri vrlo stara „artifakta“. Imena ovih nositelja pozadine priče, njihova zvanja (bitna za podjelu rada na nađenom blagu) i narav samih predmeta ostavljamo vam da doznate sami! Potaknuti radoznalošću i ljubavlju prema tajnama turbulentne stoljetne povijesti naših krajeva, dogovaraju se ponovno naći za točno godinu dana, u kojem vremenu će istražiti podrijetlo i povijest nađenih predmeta. I tako otpočinje priča…
A priča je, kako je već rečeno, zapravo tri odvojene storije. Prva govori o razdoblju samog dolaska
Hrvata na područje današnje RH, o konfuznim vremenima kada su
Rimljani ustupali prostor nadolazećim plemenima s istoka i sjevera u zamjenu za zaštitu od „tradicionalno neugodnih“
Ilira i eventualno njihov potpun progon iz ovih krajeva. Plemena pristigla u velikim seobama naroda tako su se borila protiv starosjedioca Ilira, njihovih okupatora Rimljana, i dakako, međusobno. Ukratko, nije se znalo „tko pije, a tko plaća“. U takvom metežu
Mauricije, sin kovača
Sulpicija, odbija naslijediti očev obrt i odlučuje se za karijeru u rimskim oružanim snagama. Ova personalizirana sudbina isprepliće se s širim kontekstom političko–vojnih previranja toga doba, i snažno na njega i utječe, razvijajući tako slijed događaja do završnog spektakularnog napada pravedno razljućenih Hrvata na tada još rimski grad
Salonu. Tu je i snažan lik lokalnog hrvatskog župana, neizostavna dama u nevolji, županova neodoljiva kći
Vida, u koju se mladi Rimljanin smrtno zaljubljuje, i pravo obilje zlikovaca i zlikota svake vrste, što domaćih, što stranih.
Slijedi pripovijest o ranom srednjem vijeku.
Post-Karlo-Veliki-Europa je pod snažnom dominacijom
Franaka, pa tako i najveći dio Hrvatske, osim
Dubrovačke Republike i nekoliko najjužnijih dalmatinskih otoka i poluotoka. Protiv njihove moći moguć je samo onakav otpor kakav bismo danas nazvali gerilskim. U njemu se ističe ban
Ljudevit Posavski koji ga uspijeva dovesti na rang pravog ustanka. Iako moćna, franačka vojska je zbog feudalnih načela organizacije troma i teško koordinirana, pa nada za zbacivanje tuđina ipak postoji, a potpiruje ju zagonetni
Sjena, zapravo domaći pandan herojima s tajnim identitetom, preteča
Zoroa. Glavni protivnik mu je franački povjerenik na dvoru dalmatinskog bana, grof
Hildegaard. Sukob njih dvojice ubrzo postaje osoban… Otkrijte zašto i tko pobjeđuje odnoseći ruku lijepe
Jelene Budimirović! Prožeta nizom epizodnih likova, pripadnika raznih rasa, religija i narodnosti, ova strip poslastica ne samo što dočarava Hrvatsku u to doba, već i daje sliku cijelog svijeta u malom.
Završna priča vodi nas u kasni srednji vijek. Ambiciozni ratnički um
Batu-kana, unuka slavnog
Džingisa, osmišljava planove za invaziju cijele
Euroazije. Mladi hrvatski vitez
Braslav gost je kod sicilijanskog kralja
Friedricha Hohenstauffa, te u njegovo ime kao glasnik putuje na dvor mongolskog osvajača kako bi odbio zahtjev za bezuvjetnom predajom. Vidjevši iz prve ruke istočnjačku vojnu spremu, taktiku, opremu i razvijene sustave komunikacije i signalizacije koji su joj omogućili dominaciju nad golemim područjem od mongolskih stepa do
Karpata, upozorava na to i vlastitog suverena, hrvatsko–ugarskog kralja
Belu III. („… samo što je on za nas
Mađare već Četvrti!“, kaže
Bihaly Andrasz, Braslavov mađarski „side–kick“ kojeg upoznaje na putu za
Budim). Isprva nevoljko, naši praoci i sami se dižu na oružje. Borba za Europu počinje! I ovdje je prisutan antipod glavnom heroju, njegov vlastiti polubrat
Ivan, oličenje zla na ovim prostorima, i, za obećano mjesto namjesnika ugarsko–hrvatskog kraljevstva i gomilu zlata, Kanov doušnik.
Svojim arhetipskim karakterizacijama (lijepa dama u nevolji, hrabri vitez, podmukli izdajica, nasilni protivnici, komični pomoćnici i etno–epizodisti) i vrhunskim crtežom koji ima oko i za detalje i za epske prizore masovnih bitaka po cijelom obzorju, ovo djelo ostavlja bez daha i u stanju neutažive kulturološke gladi svakog ljubitelja stripa. No na svoje će doći i svi koji vole dobar zaplet, kvalitetne dijaloge te nenametljive i neforsirane a ipak neočekivane obrate. Ovdje ima mjesta i za svakoga tko voli povijest, bitke, akciju ili čak i korektnu ljubavnu dramu, jer strip obiluje, unatoč povijesnoj tematici, svevremenskim motivima te prikazuje likove, bilo da su sami kraljevi, carevi i osvajači, bilo da su obrtnici i vojnici najnižeg reda, na način da se u njima i sami prepoznajemo.
Hm, a gdje je Veli Jože?
Zbog svega navedenoga, riječ je o
istinskom remek–djelu hrvatske umjetnosti stripa koje bi svoje mjesto moralo naći na polici (ili bar hardu) svakog iole zainteresiranijeg entuzijasta stripa. I izvan konteksta stripa on ima veliku umjetničku vrijednost, u prvom redu zbog približavanja povijesti širim masama. Naime, osim glavnih likova koji su plod slobodne interpretacije, sve su činjenice povijesne, službene, dokazane i zabilježene te tako ima i inozemno-reprezentativnu i pedagošku vrijednost. Značajan je i komercijalni potencijal: ekranizacija epskih razmjera, dobar
soundtrack, umetne se još možda neki „bijeli vitez sa mačem od zlata“ i evo stvarno LOTR–ičnog spektakla, koji bi za Hrvatsku učinio što i spomenuti za
Novi Zeland. Svakome dakle, tko bi neopravdano rogoborio protiv slabe hrvatske strip–scene, kao i onima koji dvoje o umjetničkom i kulturnom značaju i doživljaju koji strip pruža, usta treba začepiti ovim vrhunaravnim uratkom (te njegovom ne samo duhovnom potencijalnošću)!
Apelirajmo stoga na već proslavljene strip–legende i one koji će to tek postati: Pružite nam još zabave i užitka ovakvim pothvatima umjetnosti stripa!
A vi, dragi forumaši i svekoliki ljubitelji stripa, kupujte, nabavljajte, razmjenjujte, čuvajte, čitajte i prije svega stvarajte stripove! Kakvi god bili(kvaliteta će doći upornošću)!
Sretan vam Božić i Nova Godina od ekipe sa slike!
Strip živi!
Autor: Ivan Trenkl - Krajken
Muško
Nebitno
Žensko
Three tumbs up. 
