Ovih dana i velike i male bolnice svode račune da bi pred kraj kolovoza ministra zdravstva
dr. Zdravka Milinovića dočekala financijska izvješća koja će prezentirati Vladi.
Iako neki govore da je sasvim slučajan splet okolnosti ovogodišnje dodatno ubrizgavanje novca iz rebalansa državnog proračuna u zdravstvo, činjenica jest da je Milinović uspio uvjeriti i premijera
Sanadera i glavnog financijaša ministra
Šukera da je zdravstvu potreban novac, jer uglavnom sve što su prema kvotama dobivali definitivno nije dovoljno za pokrivanje usluga koje pacijenti zahtijevaju. Pa bi se u financijskom smislu moglo reći da zdravstvo funkcionira prema principu - evo ti 50 lipa pa kupi kilogram kruha. Ravnatelji bolnica dobili su obvezu da se krajnje manadžerski ponašaju, a to zahtijevaju i od šefova klinika i odjela. Mnogima se takav sustav rada baš i ne dopada, jer šefovi klinika i odjela su medicinari, a ne menadžeri, a k tome, iako ne žele priznati, većini su poslove vodile glavne sestre, tako da u većini slučajeva nemaju mnogo znanja o poslovnom vođenju klinika. Sada, htjeli ne htjeli, postaju zdravstveni menadžeri, iako su do prije godinu-dvije ismijavali sve što je u vezi sa zdravstvenim menadžmentom, osobito edukaciju. Ministar je neposlušnim ravnateljima priprijetio smjenama ukoliko neopravdano loše posluju u prethodna tri mjeseca. Neki će najvjerojatnije i biti smijenjeni, no u županijskim bolnicama vlasnici su županije pa one i odlučuju o takvim pitanjima, dok je kliničkim bolnicama i centrima vlasnik država. No, sigurno je da financijski izvještaji neće biti presudni u smjenama, bit će to u konačnici dijelom i politička odluka, kao što je politička odluka da se kninski bolnički gubitaš pripoji šibenskom bolničkom gubitašu.
Tromjesečni program racionalizacije
Klinička bolnica Osijek, kaže ravnatelj dr. Željko Vranješ, koji se u posljednjih osam godina najdulje zadržao na tom mjestu, prvi put nakon korekcije mjesečne kvote ima realan izvor financiranja.
- Sve ove godine kvota KB Osijek bila je preniska u odnosu na bolnice istog ranga, dakle kliničke bolnice. U međuvremenu, otvoreno je niz novih programa, najznačajniji i najskuplji je Odjel kardiokirurgije i ministar je u okviru mogućnosti povećao kvotu, kaže
dr. Vranješ i dodaje da nema govora o odgađanju faktura i plaćanja, jer dobavljači ionako dovoljno dugo čekaju na plaćanje. Unatrag tri mjeseca počelo se s
'programom racionalizacije' tako da se ne stvaraju nepotrebne zalihe lijekova i drugog materijala, zbog čega bi neki 'pošteniji' odjeli trpjeli. U idućem razdoblju u KBO-u kane zaokružiti proces informatizacije kako se pretrage za pacijente ne bi ponavljale po nekoliko puta.
Nakon prvotnog negodovanja šefovi klinika i odjela polako su se počeli privikavati na novi sustav rada. Iako im to nitko ne govori činjenica je da će za nekoliko godina biti mnogo složenije i rigoroznije pa je ovo sada lagana faza privikavanja na nove trendove.
Država duguje bolnicama za skupe lijekove
- Od 1. travnja naša mjesečna kvota je 44 milijuna kuna, bila je 36,7, a za plaće prosječno odlazi 32 milijuna kuna. U međuvremenu, povećane su plaće i dodatci, a to nije pratila kvota, rasle su cijene energenata, robe i usluga, a od nas se zahtijeva vrhunska usluga. U samo deset mjeseci obavljeno je 110 operacija srca i mi smo jako ponosni na sve djelatnike u bolnici koji su s tako malo novca uspjeli pružati vrhunske usluge, veli
dr. Vranješ, navodeći da su liste čekanja u prosječnim vrijednostima, a osječka bolnica je bila prva bolnica koja je prije nekoliko godina na svoju web stranicu postavila liste čekanja gdje god je to moguće.
Iduće godine očekuju da će dobiti novu opremu vrijednu približno 25 milijuna kuna, a što je najvažnije i linearni akcelerator za Odjel onklologije, gdje se liječe pacijenti s područja svih pet slavonskih županija.
No, ono što država prešućuje, jer će se kad-tad sredstva 'prelomiti' s bolnicama, to je da uglavnom duguje bolnicama za skupe lijekove o kojima je u posljednje vrijeme često riječ. Tako KB Osijek mjesečno za skupe lijekove troši više od dva milijuna kuna mjesečno, a od države potražuju već 13 milijuna kuna.
Neka USKOK radi svoj posao
Nekoliko liječnika i nemedicinskih djelatnika KB Osijek je osumnjičeno za naplaćivanje usluga, neki su u pritvoru, neki osumnjičeni i za banalne stvari, kao što je primjerice primanje '
sportske odjeće'... S druge strane po bolnici se javno govorka na koga se sumnja da su pouzdanici
USKOK-a, odnosno 'cinkaroši', te da su neki sudjelovali i u namještaljkama. Na upit da komentira istrage USKOK-a ravnatelj KBO-a
dr. Željko Vranješ, kaže kako zna da traju istrage, te da bi bilo nekorektno da komentira te slučajeve. “
USKOK, policija i pravosuđe neka rade svoj posao, jer takve stvari ne smiju se događati”, zaključuje.
KB Osijek u brojkama
- U Kliničkoj bolnici Osijek zaposleno je 3.168 djelatnika, od toga 435 liječnika
- Omjer medicinskog i nemedicinskog kadra je 70:30 posto, a stalno je na bolovanju u prosjeku oko 250 osoba
- Ugovorenih 1.160 kreveta u prosjeku je 80 posto popunjeno i lani je ostvareno 400.000 dana ležanja
- Polikliničkih usluga je približno 30 posto u okviru cjelokupnog rada, a obavljeno je 400.000 dijagnostičkih zahvata, te 25.000 operacija, što znači da se dnevno operira od 65 do 70 ljudi
- KBO opskrbljuje približno milijun osiguranika s područja pet županija, uključujući i sjevernu bosansku Posavinu
- Na hranu se u KBO-u mjesečno troši 1,1 milijun kuna, a samo troškovi izvangradske naknade za prijevoz mjesečno su 600.000 kuna
Autorica:
Ana Diklić/
Glas-Slavonije.hr
Foto:
Goran Flauder
Muško
