Prijeti novo poskupljenje za više od 150.000 kućanstava - HEP traži veću cijenu grijanja!

Hrvatska elektroprivreda podnijet će Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji zahtjev za nove cijene grijanja i tople vode, najavili su jučer u HEP-u, piše Jutarnji list.

Iako će visina promjene krajnjih cijena za kupce biti poznata tek nakon što HERA razmotri zahtjeve koje će podnijeti HEP i donese odluke o novim tarifnim stavkama, jasno je da HEP-Toplinarstvo i druge tvrtke koje opskrbljuju kućanstva, industriju, ustanove i druge potrošače, ne mogu poslovati rentabilno u uvjetima rapidnog rasta cijena plina na svjetskom i domaćem tržištu.

U HEP-u napominju da je ove godine u više drugih gradova u Hrvatskoj u kojima ne posluje HEP-Toplinarstvo, zbog drastičnog povećanja ulaznih troškova poslovanja, već došlo do osjetnog poskupljenja toplinske energije. Podsjetimo, osim u Zagrebu, HEP-Toplinarstvo osigurava grijanje i toplu vodu i u Osijeku. Procjenjuje se da od 150 tisuća kupaca toplinske energije u Hrvatskoj, 80 posto podmiruje svoje potrebe kod HEP-Toplinarstva.

Već u 2021., podsjetimo, cijene plina porasle su na europskom tržištu 170 posto, a ove godine, zbog ruskog napada na Ukrajinu, došlo je do daljnjeg rasta cijena tog energenta od 164 posto prije pojačane potražnje u srpnju i kolovozu, koja je dodatno "pogurnula" cijene plina.

Drugi energetski subjekti koji se bave proizvodnjom, distribucijom i opskrbom toplinske energije te koji pokrivaju tržišta na kojem ne radi HEP-Toplinarstvo, očekuju pomoć od države. Očekuje se da će Ministarstvo gospodarstva ponuditi nekoliko mogućnosti, kako bi se čim više ublažio novonastali cjenovni udar, a prijedlog rješenja bit će predstavljen tijekom sljedećih nekoliko tjedana.

Vlada je proljetos, pokušavajući preduhitriti rast cijena grijanja zbog inflacije, smanjila stopu PDV-a na isporuku toplinske energije s 25 posto na 13 posto.

Kada je, pak, riječ o cijeni plina za kućanstva, ona se do kraja ožujka iduće godine neće mijenjati.

Zbog Vladina paketa vrijednog pet milijardi kuna, podsjetimo, cijena plina subvencionirana je, pa je od 1. travnja plin za kućanstva poskupio oko 20 posto, umjesto za gotovo 80 posto. Država je odlučila svim kućanstvima direktno plaćati 10 lipa po kilovat satu, a za male poduzetnike ta subvencija iznosi 15 lipa po kilovat satu.

Od 1. travnja ove godine do 31. ožujka 2023. smanjen je i PDV na plin s 25 na pet posto, a trajno za plin i toplinsku energiju na 13 posto. Dodatno je Vlada ovaj tjedan smanjila PDV na pet posto i za toplinsku energiju, drva za ogrjev, pelete, brikete i sječku.

Osim toga, Vlada je ovaj tjedan ukinula i PDV na dobavu i ugradnju solarnih panela, što bi trebalo poticati građane i poduzetnike da sami proizvode struju
Loše vijesti, naravno, obično dolaze u paketu, pa se tako na jesen očekuje i drastično poskupljenje struje. Cijena struje koju danas plaćaju hrvatska kućanstva deset je puta manja od tržišne, upozorio je jučer premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade te je nagovijestio da to neće biti održivo i da će se morati ići na poskupljenja.

Zbog Vladinih mjera struja je od 1. travnja za kućanstva poskupjela 9,4 posto, umjesto 23 posto koliko je trebala biti povećana u tom razdoblju, ali u ovoj situaciji kada je cijena struje na burzi i više od 600 eura po megavatu, izgledno je da će od 1. listopada i građani morati plaćati nešto skuplju struju. Samo je pitanje koliko će Vlada i HEP intervenirati da ublaže to poskupljenje.


Tekst i foto: Osijek031.com