Zbog 35 milijardi kuna u čarapi, dio građana mogao bi naići na probleme prilikom prelaska na euro

Približavanjem ulaska u eurozonu, jedna bi stara navika Hrvatima mogla stvoriti prilične glavobolje, piše poslovni.hr.

Naime, otkako je svijeta i vijeka na ovim je prostorima jedan od najraširenijih načina čuvanja novca omiljena “čarapa”, odnosno “madrac”. No, približavanjem ulaska Hrvatske u eurozonu i uvođenja eura, ta stara hrvatska navika mogla bi dijelu građana stvoriti prilične glavobolje privlačeći pažnju Ureda za sprečavanje pranja novca.

Ako sve protekne po planu, novčanice i kovanice eura osvanut će prvim danom iduće godine. Zamjena novca na računu će se odvijati automatski bez ikakvog troška po fiksnom tečaju konverzije. Ugovori o svim kreditima i depozitima će nastaviti vrijediti.

Kod zamjene gotovog novca, punih godinu dana Fina, banke i Hrvatska pošta bez ikakve naknade mijenjat će novac, a nakon toga novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine.

Prema podacima HNB-a iz ožujka, ukupno je gotovog novca u optjecaju izvan banaka bilo 34,7 milijardi kuna. Taj novac potrebno je položiti u banku kako bi konverzija prošla čim jednostavnije. Međutim, još od 2008. u Hrvatskoj postoji regulativa o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma koja određuje da se bez provjere porijekla novca u banku može položiti najviše 105.000 kuna u gotovini.

Banke su dužne provesti mjere dubinske analize stranke, između ostalog, prilikom provođenja povremene transakcije u vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno povezane i koje ukupno dosežu navedenu vrijednost.

Ured za sprečavanje pranja novca je 2020. godine zaprimio 2625 obavijesti sa sumnjom u pranje novca, čak 136 posto više nego 2019. godine. Od toga je iz banaka pristigao lavovski dio prijava, njih 2243. Ukupna vrijednost sumnjivih transakcija čije je izvršenje privemeno odgođeno po nalogu Ureda iznosila je 33,8 milijuna kuna.

Na pitanje što je razlog da je toliki iznos gotovine izvan banaka, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović kaže kako je količina novca u opticaju u jednom društvu rezultat, između ostaloga, i sklonosti određenog djela stanovništva da financijske transakcije obavlja u gotovini. “U Hrvatskoj još uvijek postoji određena sklonost ljudi prema gotovini te je stoga količina gotovine u opticaju relativno velika. Također, tu pojavu možemo objasniti nesklonošću ljudi ulaganjima novca u dionice, obveznice, investicijske fondove i slične instrumente”, ocjenjuje Adrović.

On vjeruje da će konverzija proći bez poteškoća s obzirom da većina građana svoju ušteđevinu ima na računima u banci te će shodno tome depoziti biti automatski konvertirani.


Tekst i foto: Osijek031.com