Koje informacije o zdravlju traže i trebaju mladi?

U četvrtak, 31. ožujka 2022., na Filozofskom fakultetu Osijek održano je šesto predavanje u sklopu 10. ciklusa Otvorenog četvrtka. Predavanje naslovljeno "Što mladi žele znati o zdravlju, a nemaju koga pitati: prikaz istraživanja informacijskog ponašanja mladih pri pretraživanju zdravstvenih informacija" održala je izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek.

Na svijetu trenutno živi oko 1,8 milijardi mladih (riječ je o osobama od 10 do 24 godine starosti). Zdravlje je izuzetno bitan resurs u svakoj životnoj dobi. Ipak, istraživanja o konzumaciji alkohola, pušenju te rizičnom spolnom ponašanju pokazuju da mladi u Hrvatskoj nisu svjesni važnosti vlastita zdravlja. Primjerice učenici u dobi od 13 godina u Hrvatskoj jako često konzumiraju alkohol, a mladi su skloni i rizičnom spolnom ponašanju. Zabrinjavajuć je podatak i da u Hrvatskoj u dobnoj skupini od 10 do 19 godina 11,5 % mladih ima neki mentalni poremećaj, a svi ti poremećaji mogu značajno naštetiti zdravlju, obrazovanju te sposobnosti djece i mladih da privređuju za život. Zato je mlade važno educirati o zdravlju, a pritom voditi računa o tome koje zdravstvene informacije mladi trebaju, žele znati i gdje ih traže. Upravo je to bio jedan od ciljeva predstavljenog jednogodišnjeg projekta Istraživanje informacijskog ponašanja mladih pri pretraživanju zdravstvenih informacija na mobilnim uređajima kojim je obuhvaćeno oko 1100 mladih u Osijeku. Mlade zanimaju različite zdravstvene teme, a teme o kojima žele znati više, ali ih je sram pitati ili o njima razgovarati spolni su odnosi, ljubavne veze, spolno prenosive bolesti, trudnoća, depresija, kontracepcija. Primarni izvor informacija u najvećem su im postotku roditelji, a medicinske stručnjake kao izvor navodi 9,5 % ispitanika.

Mladi vrlo često traže informacije samostalno na internetu, pri čemu se najčešće služe Google-tražilicom, dok informacije rjeđe pronalaze na društvenim mrežama, ciljanim mrežnim stranicama i forumima. Pritom je polovina ispitanika zadovoljna ponuđenim informacijama. Znatan je broj ispitanika rekao da bi volio imati stručnu osobu od koje mogu dobiti zdravstvene informacije (bilo uživo, e-poštom ili na neki drugi način). Istraživanje je pokazalo i da učenici s boljim predznanjem o zdravstvenim temama imaju više informacijskih potreba, češće pretražuju, žele znati više. Zaključno je rečeno da je nužna edukacija u okviru školskog sustava i savjetovališta, potrebno je uključiti informacijske stručnjake i knjižnice te općenito što više promicati zdravlje.

Da je riječ o temi o kojoj se može i treba raspravljati, vidjelo se i prema raspravi nakon predavanja. Iduće predavanje iz ciklusa slijedi u travnju kad ćemo saznati više o ulozi medija u oblikovanju prvosvibanjskih rituala.

Tekst i foto: Domagoj Kostanjevac, suvoditelj Otvorenog četvrtka