Ranije (ni)je bolje! O ovladavanju stranim jezicima u Europi danas

U četvrtak, 27. siječnja 2022., na Filozofskom fakultetu Osijek održano je četvrto predavanje u sklopu 10. ciklusa Otvorenog četvrtka. O ovladavanju stranim jezicima govorila je doc. dr. sc. Mirna Erk s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.

U Hrvatskoj dosta je velik broj sati učenja stranog jezika od prvog razreda osnovne škole gledajući cijelu Europu. U Europi se dob na početku formalnog učenja prvog stranog jezika dosta razlikuje. Tako u nekim zemljama djeca počinju formalno učiti prvi strani jezik već s 3 godine (npr. na Cipru), dok u većini europskih država djeca počinju s formalnim učenjem stranog jezika od šeste do devete godine.

Pitanje koje se protezalo cijelim predavanjem jest je li uistinu raniji početak učenja stranog jezika i bolji. Istraživanja nisu jednoznačna oko tog pitanja. Neka istraživanja pokazuju da je ranije bolje, neka da je svejedno, neka da je kasniji početak učenja stranog jezika bolji, a neka su istraživanja dobila miješane rezultate.

Danas se može zaključiti da dob nije presudan čimbenik za uspješno ovladavanje stranim jezicima te da nikad nije kasno početi učiti strani jezik. Štoviše, pokazuje se da su stariji učenici u kognitivnoj prednosti nad mlađima, tj. brže uče. Međutim, vjerovanje da što djeca ranije počnu učiti strani jezik, to je bolje prošireno je u Europi i svijetu.

Korijeni tog vjerovanja, mita, dolaze iz istraživanja koja su pokazala da djeca migranata brže i bolje usvajaju jezik zemlje u koju su se doselili nego njihovi roditelji. Razlozi tomu ne leže toliko u njihovoj dobi koliko u tom što djeca često nemaju puno izbora jer se odmah uključuju u obrazovanje, a što bolje poznavanje jezika potrebno im je i kako bi stekli prijatelje. S druge strane, odrasli će naučiti jezik onoliko koliko im je potrebno. Pri proučavanju ovladavanja stranim jezicima svakako treba uzeti u obzir različite čimbenike koji se dijele na unutarnje (spol, dob, talent za jezike, motivacija i stavovi, strategije učenja itd.) i vanjske (socioekonomski status obitelji, nastavnici, škola i vršnjaci, širi društveno-politički kontekst).

Društveno-politički kontekst posebno se ogleda u tom koliko je u nekoj zemlji uobičajena sinkronizacija televizijskog sadržaja ili titlovanje. Svakako treba uzeti u obzir da učenici izjavljuju da najveći dio kontakta s engleskim ostvaruju preko televizije, filmova, YouTubea, interneta i igara. Naravno, pitanje je bi li se dobili isti rezultati da se ispitivalo učenike drugih stranih jezika, a kao intuitivni odgovor nameće se da ne bismo, što opravdano otvara temu položaja i razine usvojenosti drugih stranih jezika. U Hrvatskoj je to najčešće njemački, a polako se više uči španjolski i francuski.

Koliko je tema važna i zanimljiva široj publici, vidjelo se i u dužoj raspravi koja se razvila nakon predavanja. Iduće predavanje u desetom ciklusu slijedi već u veljači kad ćemo imati priliku čuti više o povijesti jugoslavenske diplomacije.


Tekst i foto: Domagoj Kostanjevac, suvoditelj Otvorenog četvrtka