Uz temeljitu energetsku obnovu dvaju objekata, ostvarena je promocija potencijala zelene energije među zainteresiranim stanovništvom

Nakon gotovo dvije i pol godine uspješne provedbe, vrijedan prekogranični projekt je priveden kraju, a povezanost Osijeka i Novog Sada je dovedena na novu razinu s jasnim znanstvenim učinkom. Za to su zaslužna rješenja temeljena na prirodi, odnosno projekt GReENERGY, kroz kojega je energetski obnovljena zgrada Srednjoškolskog igrališta u Osijeku, kao i Škola za osnovno i srednje obrazovanje Milan Petrović u Novom Sadu. Ovi rezultati GReENERGY projekta su predstavljeni na završnoj online konferenciji, a sve je zaokruženo dosezima koji otkrivaju kako je zelena energija zbilja pronašla plodno tlo na ovim prostorima, što potkrjepljuju znanstvena istraživanja, informativni dokumenti, ali i zainteresiranost građana. Konferenciju je vodio Hrvoje Krstić s Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku, a upotpunili su ju Srećko Kukić iz Upravnog odjela za programe EU Grada Osijeka, te Stevan Savić, voditelj GReENERGY projekta, u suradnji s kolegama s Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.


- Na zgradi Srednjoškolskog igrališta je kompletno sanirana toplinska ovojnica, odnosno postavljena je toplinska izolacija na vanjske zidove i ravne krovove, a uz zamjenu postojeće stolarije i neučinkovite rasvjete instalirana je i fotonaponska elektrana snage 93 kilovata, te je postavljen zeleni krov površine 160 metara kvadratnih. S druge strane, na školu u Novom Sadu je postavljen zeleni krov, fotonaponska elektrana snage 120 kilovata, nova LED rasvjeta, te zelena fasada, odnosno zid površine 80 metara kvadratnih – podsjetio je profesor Krstić, naglašavajući kako su u okviru projekta na oba objekta postavljene i meteorološke stanice koje mjere klimatske uvjete oko objekta. Krstić je u usporednoj analizi obaju objekata istaknuo kako su građeni u različitim vremenima - zgrada Srednjoškolskog igrališta 60-ih godina prošlog stoljeća, kada nisu postojali propisi toplinske izolacije, dok je Škola u Novom Sadu izgrađena 2010. godine, ali nije imala propisno napravljen zeleni krov, kao ni samu izolaciju. Uz slikovne prikaze objekata prije i poslije, Krstić je istaknuo kako je zgrada Srednjoškolskog igrališta obnovom dobila poboljšanje energetskog razreda i uštedu energije od 78 posto, dok je Škola u Novom Sadu već sada ostvarila smanjenje potreba za električnom energijom od 30 do 50 posto.


- Realizirali smo sve što smo planirali, a kako će se naša saznanja primiti među stanovništvom, još moramo vidjeti. Međutim, već vidimo da su ljudi počeli razmišljati o solarnim panelima s kojima proizvode zelenu energiju, koja je CO2 neutralna i isplativa. Prema ispitivanju stanovništva, koje smo proveli u okviru projekta GReENERGY, vidimo da je stanovništvo zainteresirano, a naročito oni koji žive u kućama, gdje solarne panele mogu implementirati na krovove, zidove i okućnice, dok višak dobivene energije mogu prodavati HEP-u u Hrvatskoj, ili EPS-u u Srbiji – ukazao je profesor Stevan Savić, otkrivajući kako je među više od 700 ispitanika čak 80 posto zainteresirano za zelenu energiju, čiju bi implementaciju na privatnim objektima trebale stimulirati obje države.

Dragan Milošević s PMF-a u Novom Sadu je prezentirao sve o diseminaciji projekta GReENERGY, odnosno širenju informacija o zelenoj energiji, pri čemu su izrađene publikacije, brošure, video i promotivni materijali, objave u medijima i na društvenim mrežama, a unatoč pandemiji su partneri sa svake strane granice uspješno održali po 3 radionice, na kojima je okupljen velik broj zainteresiranih sudionika. Znanstvenici s GRAFOS-a i PMF-a su kreirali i nekoliko ekspertnih studija o rješenjima zasnovanim na prirodi, procjeni koristi projekta GReENERGY, potencijalima zelene infrastrukture i samom ozelenjavanju gradova. Fokus na tim potencijalima je zadržala i Jelena Dunjić s PMF-a, koja je naglasila da rješenja zasnovana na prirodi potiču održivu urbanizaciju, obnavljanje ekosustava i bioraznolikosti, te prilagođavanje klimatskim promjenama koje su sve češće. Uz isticanje prednosti implementacije zelenih krovova, koji apsorbiraju sunčevu energiju, te smanjuju buku i temperaturu, Dunjić je navela i primjere dobre prakse, poput stambene zgrade Bosco Verticale u Milanu, zgrade 1000 Trees u Šangaju, zgrade Ko-Bogen II u Düsseldorfu, Akademije znanosti u San Franciscu, te zelenim koridorima u Lisabonu i Barceloni.


- Grad Osijek radi na ozelenjavanju površina i objekata, a do sada je već izgradio fotonaponske elektrane ukupne snage 528 kilovata. Od posljednjih projekata treba istaknuti i E-mobilnost grada Osijeka, kroz kojega smo fotonaponske elektrane postavili na 13 samoposlužnih stanica s dijeljenim gradskim biciklima, a tu su i 4 osnovne škole koje će generirati ukupnu snagu od 106 kilovata. U planu nam je i natkriti parking na Sveučilišnom kampusu kako bismo montirali elektranu snage 100 kilovata – otkrio je Srećko Kukić na kraju online konferencije projekta GReENERGY, podsjećajući kako su fotonaponske elektrane postavljene na zgradu BIOS Poduzetničkog inkubatora, na brojne dječje vrtiće i osnovne škole, na dvoranu Zrinjevac te na zgradu Gradskih bazena. U sve to se uklopila i zgrada Srednjoškolskog igrališta, koja dobivenu električnu energiju kompenzira s osvjetljavanjem najpopularnijeg sportskog igrališta u gradu, a čije je funkcioniranje ovim putem postalo održivo zahvaljujući projektu plodonosne prekogranične suradnje.

O projektu GReENERGY
Europska Unija preko Interreg-IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija, sufinancirala je GReENERGY projekt u iznosu od 1.156.266,16 eura, a ukupna vrijednost projekta iznosi 1.360.313,15 eura. Sve projektne aktivnosti i navedeni ciljevi realizirat će se do 14. siječnja 2022. godine.


Tekst i foto: Marko Mandić