Doskočit će se inflaciji superodlikaša: u planu promjene u bodovanju ispita za upis u srednje škole

Godinama su opći uspjeh i ocjene iz viših razreda osnovnoškolskog obrazovanja bili glavni adut za ulazak u srednjoškolsko obrazovanje, a "tona" petica s kojom tzv. „superodlikaši“ konkuriraju za upis postala je nepodnošljiv teret sustavu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja stoga planira izmijeniti postojeći Pravilnik o kriterijima upisa u srednje škole, piše Slobodna Dalmacija.

Do promjena će doći u bodovanju određenih elemenata upisa. Iako Ministarstvo još uvijek ne izlazi s planovima i prijedlozima promjena koje namjerava uvesti (o čemu će se provesti i javna rasprava, odnosno e-savjetovanje), razmišlja se o tome da se poveća vrijednost bodova ostvarenih na prijemnim ispitima koje iz nekoliko predmeta važnih za upis provode same škole.

Podsjetimo, već i sada prema postojećem Pravilniku srednje škole koje imaju veliku navalu odlikaša ili su na upisima imale velik broj učenika s istim maksimalnim brojem bodova mogu od Ministarstva dobiti suglasnost da provedu selekcijski postupak, odnosno "prijemni ispit" u školi. Međutim, rezultati tog ispita nose svega pet bodova u ukupnom zbroju bodova potrebnih za upis, a izmjenama Pravilnika planira se njihov udio povećati.

Prema važećem Pravilniku, najveći broj bodova za upis u gimnazijske i četverogodišnje programe imaju ocjene, odnosno opći uspjeh od petog do osmog razreda osnovne škole, te zaključne ocjene u sedmom i osmom razredu iz hrvatskog i prvog stranog jezika te matematike, kao i triju nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinoj školi. Tako se može "zaraditi" najviše 80 bodova, a posljednjih godina ogroman broj učenika upravo s tim brojem bodova pokuca na "upisna" vrata, uglavnom prestižnih gimnazija.

Izmjenama Pravilnika dodatni bodovi ostvareni po različitim kriterijima, poput natjecanja, zdravstvenih poteškoća, otežanih uvjeta školovanja i slično ne bi se više automatski pribrajali kandidatima prilikom upisa, nego tek u situacijama kad bi mogli biti "jezičac na vagi", to jest kada više kandidata ima jednak broj bodova, onda bi se kao selekcijski element dodavali i ti bodovi.

Ravnatelj Zlatko Stić, ravnatelj zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, koji godinama zagovara uvođenje "male mature" na kraju osmih razreda, ima prijedlog kako bi se, dok se takve krupne promjene u sustavu ne dogode, mogao omogućiti donekle pravedniji upis u prvi razred srednjih škola.

„Tražimo da se za početak maksimalni broj bodova ostvarenih na "prijemnim ispitima" sa sadašnjih pet poveća na deset, te da se ukine vrednovanje uspjeha u petom i šestom razredu osnovne škole. Uopće, vrednovanje općeg uspjeha od petog do osmog razreda treba ukinuti, a bodovati jedino uspjeh iz predmeta u sedmom i osmom razredu, i to onih glavnih te ostalih važnih za program u koji se dijete upisuje“, ističe Stić, koji je i član užeg predsjedništva Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

I ne samo u gimnazije, i u neke srednje strukovne škole, čak i u obrtnička i tehnička zanimanja, zbog male kvote bilo je vrlo teško upisati dijete koje je u osnovnoj školi prolazilo s četvorkom, a kamoli s trojkom. Pojedini strukovni programi, primjerice tehničar za računarstvo, građevinski/arhitektonski tehničar, mehatroničar, grafički dizajner, zaista su atraktivni za mlade, a za upis konkuriraju i odlikaši.

Iako tek treba vidjeti što će na kraju ući u izmjene Pravilnika, vrlo je izvjesno da se te promjene neće odnositi na ovogodišnju generaciju učenika osmih razreda, koja će se u prvi razred srednjih škola upisivati 2022. godine prema postojećim pravilima. Vrlo je vjerojatno da će se s promjenama krenuti tek na upisima u srednje škole 2023. godine.


Tekst: Osijek031.com
Foto: Pixabay.com/Ilustracija