Promijenjene čitateljske navike u OBŽ: Interes za elektroničkom knjigom ispod očekivanog

Uslijed COVID-19 pandemije i smanjene mogućnosti konzumiranja i sudjelovanja u drugim kulturnim događanjima i aktivnostima, jedna od kulturnih djelatnosti za koju se pretpostavlja da je u ovoj situaciji priskrbila više pažnje jest upravo ona vezana za knjigu i čitanje. Cilj istraživanja kojeg su proveli Srđan Lukačević i Dino Radmilović iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te prof. Kornelija Petr Balog s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, imalo je utvrditi čitateljske navike za vrijeme pandemije COVID-19. Njihov rad istražuje čitanje, čitateljske navike i jesu li se ispitanici uslijed pandemije, "zaključavanja" i nenadano dobivenog dodatnog vremena i nedostatka drugih aktivnosti, posvetili čitanju i više vremena odvojili za knjigu. Jesu li opterećeni vijestima vezanima za koronavirus odlučili nadoknaditi ono vrijeme kada za knjigu i čitanje nisu imali vremena?! Istražili su jesu li se uslijed pandemije promijenile čitateljske navike, koliko se i je li se uopće povećala čitanost u 2020. u odnosu na 2019. te postoji li i koliko se povećao interes za elektroničkim i zvučnim knjigama. No krenimo redom.

U vrijeme kada se preporučuje ostanak u kući i što manje kretanja i druženja, sve više ljudi pronalazi zabavu u čitanju. Rečenica je to koju bi i koju će u mnogim knjižnicama i knjižarama rado potvrditi, navodi Lukačević. No je li uistinu tako pitanje je s kojim se pozabavio istraživački trojac iza kojih stoji već nekoliko stručnih radova. Polazišna točka njihova istraživanja bila je da je čitanost u 2020. veća, ali i da su ispitanici uslijed brige za vlastito zdravlje, barem u jednom vremenskom periodu, radije posezali za elektroničkom knjigom nego se izlagali virusu odlascima u knjižnice i knjižare, objašnjava prof. Petr Balog. Istraživanje je bilo namijenjeno osobama starijim od 15 godina, a provodilo putem online ankete. Sveukupno je u anketi prikupljeno reprezentativnih 2.146 odgovora s područja cijele Republike Hrvatske od kojih je za potrebe ovog članka izdvojeno 827 odgovora koja su dali ispitanici Osječko-baranjske županije. Na anketu je odgovorilo 670 žena (81,0 %) i 155 muškarca (18.7 %). Kada je riječ o dobi ispitanika, najviše odgovora dale su osobe starosti od 36 do 50 godina (42.2 %), potom ispitanici starosti od 21 do 35 godina (30,4 %), slijedi skupina od 51 do 65 godina (14 %), ispitanici od 15 do 20 godina (8,7 %) te najmanje ispitanika starosti više od 65 godina (4,7 %). S obzirom da se anketa provodila online, ne začuđuje tako mali postotak ispitanika starijih od 65 godina koji se u pravilu rjeđe služe informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, a posebno si rjeđe prisutni na društvenim mrežama. Po stupnju obrazovanja najviše ispitanih ima završen fakultet (51,1 %) potom srednju školu (24,3 %), slijedi poslijediplomski studij (10,8 %), viša škola (7,7 %) i na samom začelju ispitanici sa završenom osnovnom školom (5,8 %). Najviše ispitanika dolazi iz Osijeka, ukupno 602 ispitanika. Kada je riječ o članstvu u knjižnicama, 55,1 % ispitanika članovi u knjižnice na području OBŽ-a dok 44,7 % osoba to nije.



Ispitanici u znatnijoj mjeri preferiraju tiskane knjige za koje se izjasnilo čak 88,9 % ispitanika. Elektroničke knjige preferira tek 11 % ispitanika koje uglavnom čitaju u pdf formatu. Gledajući po dobi, najviše ispitanika koji preferiraju elektroničke knjige imaju između 36 i 50 godina (48,4 %), a potom slijede oni od 21 do 35 godina (33 %). Slične podatke daje i pitanje vezano za slušanje zvučnih knjiga. Tek 10.9 % ispitanika sluša zvučne knjige. Govoreći o čitateljskim interesima ispitanika, njih čak 81,1 % u slobodno vrijeme čita tiskane knjige. Kada je riječ o novinama i časopisima stvari se mijenjaju u korist onih elektroničkih. Samo 30 % ispitanika navodi da čita novine i časopise u tiskanom obliku dok u isto vrijeme to čini 57,7 % ispitanika u elektroničkom obliku. Stručnu literaturu u tiskanom obliku čita 38,2 % ispitanika od kojih je naviše onih između 36 i 50 godina (49,4 %) kao i (47,5 %) anketiranih koji istu vrstu literature čita u elektroničkom obliku. Alarmantni podatci pak mogu biti smatrani oni koji se odnose na čitanje tekstova i objava na društvenim mrežama. Gotovo 70 % ispitanih u slobodno vrijeme čita objave na društvenim mrežama. I ovih je ispitanika najviše u dobi od 36 do 50 godina (49,9 %), slijede oni između 21 i 35 godina (33,2 %), oko 10 % čine dobne skupine od 15 do 20, odnosno 51 do 65 godina.


Kada je riječ o vrsti literature, domaću i stranu podjednako preferira 373 ispitanika, domaću literaturu radnije čita 80, a stranu 323 ispitanika. Kada je riječ o žanrovima u samom su vrhu trileri koje čita 45 % ispitanih, zatim suvremena književnost s 36,5 %, književne klasike čita 31,4 %, ljubavne romane 28, 8 %, povijesne 26,6 %, fantastiku 25,9 %, biografije 22,7 %, putopise 19,1 % dok su stripovi i poezija na samom začelju s oko 10 %. S druge strane, stručna literatura od posebnog je interesa za 37 % ispitanih, popularno-znanstvena za 26 %, publicistika za 17,7 %, a samo 1,7 % ispitanih čita duhovnu literaturu.


Najzanimljiviji dio istraživanja donosi nam istraživanje čitateljskih navika pojašnjava Radmilović. Naime, dobiveni sirovi rezultati pokazuju da nekih značajnijih promjena u ukupnom uzorku kada je riječ o čitateljskim navikama, nema. Čitateljske navike, gledajući isključivo zbirne sirove podatke, nepromijenjene su u 2020. u odnosu na 2019. Male razlike u postotnim poenima u istraživanim kategorijama sugeriraju da pandemija koronavirusa nije značajnije utjecala na navike čitatelja. Niti jednu knjigu tako u 2019. nije pročitalo 5.6 % ispitanika, u 2020., 7,4 % ispitanih. Jednu knjigu u 2019. pročitalo je 7 %, kao i njih 9,3 % u 2020. Još su manje razlike kod onih koji su u 2019. pročitali do pet knjiga kojih je 28,8 % nasuprot onima u 2020. kojih je 27,7 %. U 2019. onih koji su pročitali do 10 knjiga je 18, 7 %, a u 2020. 16,1 %. Najmanje promjena gledajući ukupne sirove podatke kod onih je koji su u 2019. pročitali više od 10 knjiga kojih je 39,8 %, dok je u 2020. više od 10 knjiga pročitalo 39,3 % ispitanika.



Ipak, čitateljske navike ispitanika znatno su izmijenjene kada se uspoređuju podatci unutar istih kategorija uz test marginalne homogenosti koji u ukupnom uzorku pokazuje da među ispitanicima postoji statistički značajna razlika u navikama čitanja između 2019. i 2020. Post-hoc analiza također pokazuje navedeno, nadovezuje se Lukačević. Naime iako ukupni sirovi podatci ne pokazuju značajne promjene, značajnih promjena ima što je ujedno i potvrda da pandemija različito utječe na čitateljske navike ispitanika. Promjena čitateljskih navika očituje se u migracijama prema povećanju odnosno smanjenu čitanosti kod gotovo svih kategorija, iako je najmanje vidljiva kod onih osoba koje čitaju više od 10 knjiga. Unutar ove skupine najmanje je izražena smanjena čitanost dok u ostalim kategorijama svjedočimo ispitanicima kod kojih je čitanost smanjena, ali i onima kod kojih je čitanost znatno povećana. U konačnici podatci niveliraju jedni druge što stvara dojam u ukupnom uzorku da promjene u čitateljskim navikama nema. Prof. Petr Balog navodi kako detaljna analiza prikazuje najznačajnija odstupanja u tri kategorije. Od 58 osoba koje su u 2019. navele da su pročitale jednu knjigu, njih 46,6 % jednu knjigu je pročitalo i u 2020., čitanost je povećalo 27,6 % ispitanika, dok se njih 24,1 % izjasnilo kako u 2020. nije pročitalo čak niti jednu knjigu. Određena odstupanja vidljiva su i kod ispitanika koji su naveli da su u 2019. pročitali do pet knjiga. Od njih 237, u 2020. godini, 67,5 % pročitalo je do pet knjiga, čitanost je povećalo 13,9 % ispitanika koji navode kako su pročitali do 10 knjiga, ali je u isto vrijeme čitanost smanjena i kod 13,1 % osoba koje navode da su u pandemijskoj godini istraživanja pročitali tek jednu knjigu. Pad čitanosti vidljiv je i kod 155 osoba koje navode da su u 2019. pročitale do 10 knjiga. Tako je 25,8 % osoba navelo je da je umjesto do 10 pročitalo do 5 knjiga, njih 17,4 % ipak je povećalo čitanost i navelo da je pročitalo više od 10 knjiga. Više od 10 knjiga u 2019. pročitalo je 328 ispitanika. I u ovoj skupini vidljiva su odstupanja prema smanjenoj čitanosti. Više od 10 knjiga i u 2020. pročitalo je 88,1 % ispitanika, do deset knjiga pročitalo je 6,7 % ispitanika, njih 3,7 % pročitalo je do 5 knjiga, 0,9 % osoba pročitalo je tek jednu knjigu, a 0,6 % niti jednu. Otprilike u sličnim postotcima, promjena nema ni kod onih koji ni u 2019. ni u 2020. nisu pročitali niti jednu knjigu. Od 46 ispitanika, 84,8 % i dalje ne čita, jednu knjigu ipak je pročitalo 10,9 % osoba, do pet knjiga, 2,2 % jedna osoba i na kraju do 10 knjiga, 2,2 % također jedna osoba.

[klik za uvećanje]


Analiza je također pokazala i da se u svim kategorijama ispitanika, osim kod onih koji su i prije pandemije čitali više od 12 sati tjedno, za vrijeme pandemije COVID-19 povećalo vrijeme utrošeno za čitanje, analizira Radmilović. Nadalje, od 827 ispitanika njih 21,4 % navelo je kako za vrijeme pandemije čita zbog izbjegavanja dosade, 38,7 % zbog odmaka od svakodnevnih vijesti, 17,5 % ispitanika čita zbog nedostatka drugih aktivnosti uslijed pandemije, dio ispitanika, njih 20, 8 % čita zbog potrebe za smanjivanjem vremena provedenog na internetu, 35,6 % za vrijeme pandemije knjige čita zbog čuvanja mentalnog zdravlja, dok pandemija ne utječe na čitateljske navike visokih 41 % ispitanika.

Gledajući strogo ukupne podatke, svi uključeni u promociju knjige i poticanje čitanja mogu biti zadovoljni, zaključuje prof. Petr Balog. Naime, čitateljske navike ispitanika negdje su nepromijenjene, negdje u minusu, drugdje u plusu. Do promjene čitateljskih navika u odnosu na razdoblje prije pandemije, bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smjeru došlo kod 32 % ispitanika. Brojne su nepoznanice zbog koji ne možemo utvrditi zbog čega se kod pojedinaca čitanost povećala dok se kod nekih smanjila. Moguće je da je na navedeno utjecao stres i nemogućnost koncentriranja, višak slobodnog vremena ili manjak istoga primjerice zbog obaveza vezanih za djecu i online nastavu. U ovom trenutku ne možemo znati što je u istraživanom razdoblju na čitateljske navike utjecalo, ali sa sigurnošću možemo utvrditi da su kod dijela ispitanika one znatno promijenjene. Budući da čitanje izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva, a ono nam je ovom trenutcima kada pandemija i dalje traje iznimno važno, stručnim djelatnicima neovisno o području djelovanja, ostaje uložiti dodatne napore kako bi knjigu i čitanje približili što širem krugu ljudi, navodi Lukačević.