Knjige na dobrom glasu - Memoari iz engleske književnosti

Memoari (prema franc. mémoires – uspomene; lat. memoria – sjećanje), književna su vrsta u kojoj autor iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o društvenim, političkim, znanstvenim ili kulturnim događajima u kojima je sudjelovao ili im svjedočio. Memoarski je tekst sličan autobiografiji, od koje se uglavnom razlikuje po širini tematike. U autobiografiji je središnja tema sâm autor, dok se u memoarima u većoj mjeri bilježe i drugi ljudi i događaji u kojima je autor sudjelovao.





Prva knjiga koju vam danas predstavljamo nosi naslov “Liječnik na zapadnom frontu : dnevnik Henryja Owensa 1914. - 1918.“, autora Henryja Owensa. Dnevnik Henryja Owensa 1914. - 1918. daje živopisan i detaljan prikaz života i borbe u rovovima zapadnog fronta s gledišta vojnog liječnika. Owens, kao pripadnik izvornih britanskih ekspedicijskih snaga, „Starih prezrenih“, bio je među prvim britanskim vojnicima koji su kročili na tlo Francuske. Sljedeće četiri godine proveo je na frontu kao liječnik i pisac dnevnika, očevidac nekih od najtežih i najbrutalnijih bitaka najvećeg sukoba koji je svijet ikada vidio. Tijekom tih godina, sudjelovao je u doslovno svim velikim bitkama koje su Britanci vodili tijekom rata u Flandriji, oko Ypresa i na Sommi. Skrbio je o vojnicima sve tri vojske – britanske, francuske i njemačke. Često je bio izložen izravnoj paljbi artiljerije, strojnica i pušaka i suočavao se s istim rizicima i poteškoćama kao i svi drugi borci. Njegova iskustva u rovovima, u kolima hitne pomoći, u postajama za prvu pomoć i u bolnicama dala su mu jedinstven pogled s kojeg je mogao promatrati brutalnost borbe i tretman ranjenih i umirućih. Rukopis Henryja Owena kojeg je uredio John Hutton, a koji je napisao i uvodnu riječ, daje nam pogled iznutra na dužnosti i iskustva liječnika koji liječi borce, kao i živopisnu sliku svakodnevnog života vojnika.

Druga knjiga koju vam predstavljamo nosi naslov „Fantastični mačak Bob“, autora Jamesa Bowena. „Fantastični mačak Bob“ istinita je priča o dvjema neobičnim sudbinama, ljudskoj i životinjskoj, koje su se ispreplele na neobičan način kako bi promijenile svoje živote i pomogle jedna drugoj. James Bowen bio je ulični glazbenik koji se mučio, dok je pokušao preživjeti zarađujući isključivo svojim sviranjem. Jednog dana on će naći povrijeđenog riđeg mačka skrivenog u zgradi u kojoj je boravio, ne znajući kako će mu upravo taj događaj u potpunosti promijeniti život. James je nazvao svog mačka Bob te se nikako nije mogao načuditi inteligenciji ove životinje koju kao da je netko poslao kako bi mu pomogla i postala njegov ljubimac i najbolji prijatelj. Dok se Bob tako polako oporavljao, njih su dvojica iz dana u dan postajali sve bliskiji, iako je James bio spreman na činjenicu kako će ga mačak, jednom kad se u potpunosti oporavi, sigurno napustiti. Međutim, dogodilo se nešto sasvim suprotno, i upravo ta nevjerojatna veza koja se stvorila između njih dvojice od ove će, na prvi pogled sasvim obične, priče o mladiću i njegovu mačku učiniti svjetski bestseler. „Fantastični mačak Bob“, na trenutke vrlo emotivna, ali većim dijelom smiješna i nevjerojatna priča o čudesnom mačku, koji kao u jednoj od bajki braće Grimm pomaže svom gospodaru zato što je bio dobar prema njemu i njegovu najboljem prijatelju, uličnom glazbeniku, koji mu je spasio život, knjiga je u čijem će čitanju podjednako uživati i djeca i odrasli.

Sljedeća knjiga koju vam predstavljamo nosi naslov „Ja sam Malala“, autorice Malale Yousafzai. Inspirativna autobiografija najpoznatije pakistanske djevojke, koja je ustala protiv terorizma i tradicija u obrani prava na obrazovanje. Prikazujući život svoje obitelji i običaje svoga kraja, dolazak talibana, uvođenje šerijatskog prava i vladavine nasilja te borbu za svoja prava, autorica čitatelja uvodi u svakodnevicu života mlade žene u patrijarhalnoj sredini pod talibanskim režimom, u kojoj se smatra da je uloga žena kuhanje i rađanje djece. Knjiga je popraćena malim rječnikom te kronologijom važnijih događaja u Pakistanu i Svatu, od osnutka Pakistana 1947. do srpnja 2013., kada se Malala obratila UN-u tražeći besplatno obrazovanje za svu djecu svijeta. Najdramatičniji dio knjige njen je opis o dolasku talibana, a knjiga je snažno svjedočanstvo o otporu umjerene pakistanske muslimanske zajednice tom teroru, u čemu je i ona svojim herojskim javnim istupima imala važnu ulogu.

Četvrta knjiga koju predstavljamo nosi naslov „Kako biti žena“ autorice Caitlin Moran, i izdanju Planetopije Zagreb. U ovom svjetskom bestseleru nagrađivana britanska autorica, kritičarka i kolumnistica The Timesa odgovara na pitanje kako biti žena. Iskrena do kraja, ne libi se zaroniti u vlastita iskustva kako bi pronašla odgovore. Naime, Moran u knjizi govori o svojem odrastanju u mnogobrojnoj, nekonvencionalnoj obitelji u Engleskoj 80-ih godina, nespretnim seksualnim počecima, potrazi za ljubavlju i strasti prema čitanju knjiga. Osim toga, nadovezuje se i na seksizam s kojim se susretala, što joj je donijelo majčinstvo te nesigurnosti koja žene tjera da robuju modi i skupim i bolnim zahvatima. Ova knjiga zasigurno će vas navesti na razmišljanje da i sami pokušate odgovoriti na pitanja koja si postavlja većina suvremenih žena.

Posljednja knjiga koju vam predstavljamo nosi naslov „Moja utrka s đavlom“ autora Josepha Piercea. Joseph Pearce, danas vodeći svjetski katolički biograf, u mladosti je bio fanatični skinhed, jedan od vođa britanskih neofašističkih skupina i urednik časopisa koji je promicao rasističke ideje. Aktivno je sudjelovao u neredima i sukobima te promicao ideologiju mržnje, što ga je dvaput dovelo do odsluženja zatvorske kazne. Tijekom drugog boravka u zatvoru, prazan, sâm, bez ičega, ljut na svijet i na sebe započeo je svoju životnu preobrazbu, što je rezultiralo napuštanjem ekstremizma i obraćenjem na katoličanstvo. U iskrenoj i uzbudljivoj ispovjednoj knjizi „Moja utrka s đavlom“ Pearce na živopisan način opisuje svoje duhovno putovanje od radikalne mržnje i ateističke rasističke ideologije k razumskoj i produhovljenoj kršćanskoj ljubavi. Pričajući svoju napetu životu priču, između ostaloga opisuje: što je uzrokovalo da ga zavedu ekstremne ideje i kako je prigrlio rasističku ideologiju, godine nasilja, mržnje i nereda, kako je izgledao uzbudljivi i istovremeno isprazni život jednoga ekstremista, na koji je način proveo vrijeme u zatvoru i kako je proživio tamnu noć duše koja je uslijedila, koju su ulogu u njegovu obraćenju odigrali veliki autori poput G. K. Chestertona, Hilairea Belloca i C. S. Lewisa te njihove ideje i, na kraju, kako je konačno prigrlio katoličku vjeru. Ova ispovijest nije samo priča o nevjerojatnu putovanju iz ponora mržnje prema Kristovoj ljubavi, nego i moćno svjedočanstvo o tome da nas Bog ljubi onakve kakvi jesmo i da uz pomoć milosti svatko može pronaći put do Njega.



Tekst i foto: Krešimir Šokčević, dipl. knjižničar