Zlostavljanje i zanemarivanje djece

Obiteljsko okruženje svakom bi djetetu trebalo biti sinonim za sigurnost i ljubav, no u nekim obiteljima to nažalost nije slučaj. U nekim obiteljima dom je mjesto na kojem dijete postaje žrtva zlostavljanja i zanemarivanja od strane svojih roditelja ili skrbnika. Dugi niz godina zlostavljanje i zanemarivanje djece aktualan je problem u cijelom svijetu. S obzirom na ozbiljne posljedice koje ostavlja na djeci (teškoće s pažnjom, anksioznost, depresija, PTSP, nisko samopoštovanje, agresija, teškoće u socijalnom funkcioniranju, sklonost ovisnostima, tjelesne ozljede, pa čak i smrt), stručnjaci koji se bave tom problematikom nastoje ga prevenirati, što ranije prepoznati te reagirati kako bi se, što je više moguće, spriječile njegove posljedice.

Zlostavljanje predstavlja bilo koji oblik nanošenja povreda djetetu, a zakonodavni okvir RH razlikuje četiri osnovne vrste zlostavljanja: tjelesno, emocionalno i spolno zlostavljanje te zanemarivanje djeteta. O zanemarivanju govorimo kada roditelj, odnosno skrbnik ne onemogućava zadovoljavanje osnovnih djetetovih potreba, poput potrebe za hranom, higijenskih potreba, zaklona, liječničke skrbi, obrazovnih i emocionalnih potreba. Da je zlostavljanje djece itekako prisutno, govore nam rezultati međunarodnog istraživanja „BECAN“ (Epidemiološko istraživanje zlostavljanja i zanemarivanja djece), koje je provedeno 2011. godine na uzorku učenika 5. i 7. razreda osnovne škole te 2. razreda srednje škole s područja cijele Hrvatske i njihovih roditelja. Istraživanje je pokazalo da je 21 % djece doživjelo psihičko, a 23,6 % tjelesno zlostavljanje. Iako je u Hrvatskoj zabranjeno svako nasilje nad djecom, 32 % roditelja nije sigurno postoji li takva zakonska zabrana. Nadalje, podaci ukazuju na to da su nasilju više izložena djeca u čijim su obiteljima prisutne financijske poteškoće, nezaposlenost, roditelji sa psihičkim problemima, roditelji koji zloupotrebljavaju alkohol te koji općenito doživljavaju veću razinu stresa.

Poznato je da su za nasilje u obitelji najkritičniji periodi vikendi i praznici, odnosno periodi kada članovi obitelji velik dio vremena provode zajedno. Tome u prilog govori i činjenica da je pandemija COVID-19 upravo zbog mjere socijalne izolacije dovela do porasta nasilja u obitelji. Naime, uslijed pojačanog rizika od zaraze, mnogi ljudi suočavaju se i s drugim izvorima stresa, kao što je financijska nestabilnost i zabrinutost za vlastito i tuđe zdravlje, što može uzrokovati tjeskobu, ljutnju, strah, osjećaj bespomoćnosti i neizvjesnosti te povećanu konzumaciju alkohola. Svi ti stresori mogu povećati neslaganje i sukobe između članova obitelji te, između ostalog, voditi i do zlostavljanja i zanemarivanja djece, što je u skladu s rezultatima spomenutog „BECAN“ istraživanja.

Ako uzmemo u obzir rezultate istraživanja prije pandemije te veći broj slučajeva nasilja nad djecom o kojima slušamo tijekom perioda socijalne izolacije, različiti oblici prevencije zlostavljanja i zanemarivanja djece potrebni su nam više nego ikada. Jedan oblik prevencije provodi i Dom za odgoj djece i mladeži Osijek. Naime, radi se o trogodišnjem projektu financiranom sredstvima Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 5,7 milijuna kuna, koji je započeo 16. siječnja 2020. Projekt će doprinijeti jačanju prevencije institucionalizacije djece i mladih s problemima u ponašanju na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije širenjem izvaninstitucijske usluge boravka u školi za devetero djece s problemima u ponašanju te će se pružiti usluge savjetovanja i pomaganja u obitelji. Uslugu savjetovanja i pomaganja u obitelji pružat će dva mobilna tima. Česti primjeri poremećenih obiteljskih odnosa, prikrivanje problema, ovisnosti kod roditelja te neadekvatni roditeljski odgojni stilovi redovito rezultiraju pojavom problema kod djece, ali i zlostavljanjem i zanemarivanjem djece. Kako bi se rješavali problemi djece, ali i uočili neadekvatni roditeljski postupci, nužan je rad sa svim članovima obitelji, što će raditi upravo mobilni timovi Doma, posjećujući obitelji i provodeći uslugu savjetovanja i pomaganja.