Napreduju radovi kod Stare luke Tranzit, najavljena gradnja obaloutvrde do Višnjevca
22.01.2020. 10:01
Radovi na četvrtoj, posljednjoj dionici uređenja desne obale Drave u Osijeku kod Stare luke Tranzit odlično napreduju i vide se obrisi buduće obaloutvrde kojom će se konačno ostvariti dugonajavljivani cilj osječke gradske uprave – spajanje Gornjeg i Donjeg grada šetnicom, izvještava Slavonska televizija.
Podsjetimo, radovi su započeli 2. ožujka, a njihova vrijednost iznosi 55,75 milijuna kuna, od čega se najveći dio financira iz državnog proračuna preko Hrvatskih voda te manjim dijelom iz proračuna Grada.
Glavna zadaća ovog projekta je utvrđivanje i stabilizacija obale i obalnog pojasa te poboljšanje obrane od poplava u Osijeku, ali on će Osječanima također omogućiti ono na što čekaju desetljećima - neprekinutu šetnicu uz rijeku Dravu u dužini od šest kilometara s biciklističkom stazom, odmorištem s klupama i uređenim hortikulturalnim pojasom.
Osim šetnice, koja se optimistično najavljuje za kraj 2021. godine, Donji grad će dobiti i novu luku za pristajanje kruzera. Obzirom da je riječ o tehnološki i građevinski iznimno kompliciranom zahvatu, rok za njezin dovršetak je pet godina, odnosno do kraja 2023.
Kod bivše Kožare nastavljaju se radovi vrijedni 30 milijuna kuna, a trebali bi biti gotovi do kraja 2021. Tamo se postavlja armirano-betonski zid za obranu od poplava, pješačko-biciklistička staza i zeleni pojas te mali amfiteatar kao zanimljivo arhitektonsko-turističko rješenje.
U Hrvatskim vodama najavljuju i izgradnju obaloutvrde na lijevoj obali Drave kod ZOO vrta, ali i na desnoj strani prema Višnjevcu, duž nasipa Osijek-Višnjevac, sve do Hipodroma. I na ovom dijelu obaloutvrde planira se uređenje i postavljanje svih modernih urbanih sadržaja.
Na kraju, najavljeno je i otvaranje starog toka Drave, za što će biti potrebno napraviti prokop duljine 1,5 km kod Josipovca. Tamo će se također urediti pješačko-biciklistička staza.
Tekst i foto: Osijek031.com
Podsjetimo, radovi su započeli 2. ožujka, a njihova vrijednost iznosi 55,75 milijuna kuna, od čega se najveći dio financira iz državnog proračuna preko Hrvatskih voda te manjim dijelom iz proračuna Grada.
Glavna zadaća ovog projekta je utvrđivanje i stabilizacija obale i obalnog pojasa te poboljšanje obrane od poplava u Osijeku, ali on će Osječanima također omogućiti ono na što čekaju desetljećima - neprekinutu šetnicu uz rijeku Dravu u dužini od šest kilometara s biciklističkom stazom, odmorištem s klupama i uređenim hortikulturalnim pojasom.
Osim šetnice, koja se optimistično najavljuje za kraj 2021. godine, Donji grad će dobiti i novu luku za pristajanje kruzera. Obzirom da je riječ o tehnološki i građevinski iznimno kompliciranom zahvatu, rok za njezin dovršetak je pet godina, odnosno do kraja 2023.
Kod bivše Kožare nastavljaju se radovi vrijedni 30 milijuna kuna, a trebali bi biti gotovi do kraja 2021. Tamo se postavlja armirano-betonski zid za obranu od poplava, pješačko-biciklistička staza i zeleni pojas te mali amfiteatar kao zanimljivo arhitektonsko-turističko rješenje.
U Hrvatskim vodama najavljuju i izgradnju obaloutvrde na lijevoj obali Drave kod ZOO vrta, ali i na desnoj strani prema Višnjevcu, duž nasipa Osijek-Višnjevac, sve do Hipodroma. I na ovom dijelu obaloutvrde planira se uređenje i postavljanje svih modernih urbanih sadržaja.
Na kraju, najavljeno je i otvaranje starog toka Drave, za što će biti potrebno napraviti prokop duljine 1,5 km kod Josipovca. Tamo će se također urediti pješačko-biciklistička staza.
Tekst i foto: Osijek031.com
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (1)
Samo za usporedbu što je moguće napraviti i u kojem vremenu navest ću slijedeći primjer. Godine 1947. sagrađena je za samo sedam i pol mjeseci nova željeznička pruga Šamac- Sarajevo duljine 242 km, u sklopu koje je napravljeno je 9 tunela i 17 mostova. Sve se radilo praktički bez ikakve mehanizacije, samo kramp, lopata i leđa. I jedan kuriozitet, u gradnji pruge, kao dobrovoljci, sudjelovali su, među ostalima i Olof Palme, budući švedski premijer, te Pierre Trudeau, budući kanadski premijer. Ljudi moji, pa je li to moguće, povikao bi Mladen Delić.