Projekt "GReENERGY" – Srednjoškolsko igralište će dobiti zeleni krov?

Energetska učinkovitost i stvaranje uvjeta za kvalitetniji život u urbanim sredinama kroz proces ozelenjavanja gradova, u ovom slučaju bliskih prekograničnih partnera Osijeka i Novog Sada – osnovni su ciljevi projekta GReENERGY. Istaknuto je to na radionici na kojoj je osječka javnost upoznata s detaljima specifične energetske obnove zgrade Srednjoškolskog igrališta, na koju će se postaviti zeleni krov površine 150 metara kvadratnih i manja sunčana elektrana snage 93 kW. Ovaj projekt prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije su kroz niz edukativno-informativnih predavanja predstavili gosti s Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu (UNSPMF), kao i njihovi partneri ispred Grada Osijeka i Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek (GRAFOS), Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Radionicu su službeno otvorili Damir Varevac, dekan GRAFOS-a, i Žana Gamoš, zamjenica osječkog gradonačelnika.

Zelena energija na korist cijeloj zajednici

– Početna ideja na ovom projektu nam je bila strategija Europske unije od 2015. godine, u kojoj je jedna od stavki i dodatno ozelenjavanje gradova, odnosno donošenje infrastrukturnih rješenja koja su u skladu s prirodom, a na dobrobit cijele zajednice. Stoga ćemo u okviru ovog projekta uspostaviti jednu zelenu infrastrukturu, pogodnu za proizvodnju zelene energije i energetsku učinkovitost, zbog čega ćemo na novosadskoj školi za osnovno i srednje obrazovanje „Milan Petrović“ postaviti samoodrživi zeleni krov i zeleni zid, kao i solarnu elektranu – pojasnio je Stevan Savić, voditelj GReENERGY projekta s UNSPMF-a, koji je u svom predavanju otkrio kako zelena područja imaju višestruku korist na mikroklimatskoj razini, zato što, među ostalim, smanjuju količinu štetnih plinova, potiču bioraznolikost, utječu na hlađenje gradova i poboljšavaju termalni komfor za život. Savić je pritom objasnio kako u procesu ozelenjavanja nije dovoljno postaviti zeleni krov ili zid, nego se mora napraviti održivi, zaokruženi sustav koji će automatizirano omogućiti napajanje, priljev i odljev vode, uz proizvodnju potrebne „zelene“ električne energije iz solarnih panela.

Potrebna je temeljita energetska obnova

– Napravit ćemo kompletnu energetsku obnovu zgrade Srednjoškolskog igrališta, na koju ćemo staviti novu fasadu, zamijeniti dotrajalu stolariju i na krovište postaviti zeleni krov u funkciji izolacije i oplemenjivanja prirodnog okoliša, na kojega će se nadovezati sunčana elektrana i nova LED rasvjeta – istaknuo je Srećko Kukić, viši savjetnik specijalist za pripremu i provedbu razvojnih projekata Upravnog odjela za programe EU Grada Osijeka, koji je u svojoj prezentaciji predstavio najzanimljivije projekte održivih izvora energije na području grada Osijeka, ujedno otkrivši kako se trenutno proizvodi gotovo 600 kW električne energije samo iz fotonaponskih elektrana na objektima u gradskom vlasništvu.

Zgrada Srednjoškolskog igrališta, sagrađena davne 1964. godine, trenutno ne zadovoljava niti jedne propise energetske učinkovitosti, jer isti nisu niti postojali u vrijeme njezine izgradnje, dok najviše toplinskih gubitaka na cjelokupnom objektu dolazi upravo kroz strop – čak 40 posto. Podsjetio je Hrvoje Krstić s GRAFOS-a, koji je prisutne upoznao s detaljima energetske obnove zgrade Srednjoškolskog igrališta i opisao kako će izgledati radovi, koji će uvelike ovisiti o mjerenjima, koje će djelatnici GRAFOS-a započeti već u drugoj polovici prosinca. Upravo je o toj dijagnostici i mjerenju u zgradarstvu govorila Mihaela Teni s GRAFOS-a, pojašnjavajući kako će na zgradi Srednjoškolskog igrališta, među ostalim, mjeriti koeficijent prolaska topline građevnih dijelova i zrakopropusnost.

Kako je na projektu GReENERGY angažiran kompletan konzorcij stručnjaka, zaključio je Dragan Milošević s UNSPMF-a, ukazujući da su se na ovom prekograničnom projektu povezali građevinari i klimatolozi, koji će svojim mjerenjima, analizama i stečenim znanjem pomoći suočavanju s problemima života u urbanim sredinama. U svemu tome, publiku na radionici je najviše zanimalo kako zeleni krovovi i zidovi, kao živa materija sa svojom bioraznolikosti mogu uistinu biti održivi primjerice u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta i nametnika, na što im je Milošević odgovorio objasnio kako će se pri odabiru biljaka najviše u obzir uzeti njihova samoodrživost i otpornost na promjenjivu klimu, kako Novog Sada, tako i Osijeka.