Znanstvenici riješili tajnu izduženih lubanja iskopanih na gradilištu južne osječke obilaznice

Tijekom arheoloških istraživanja u Osijeku 2013. godine na području Hermanovog vinograda tijekom gradnje južne osječke obilaznice, znanstvenici su pronašli tri pokopane osobe s neobičnim, izduženim i deformiranim lubanjama, piše Index.hr

U studiji “Deformacija lubanja i genetska raznolikost kod tri adolescenta iz razdoblja Velike seobe naroda iz Osijeka u istočnoj Hrvatskoj” koja je objavljena u časopisu Plos One, a koja je provedena pod vodstvom arheologa Rona Pinhasija sa Sveučilišta u Beču i našeg bioarheologa Marija Novaka s Instituta za antropologiju u Zagrebu, predstavljeni su rezultati izotopske i genetičke analize triju lubanja.

Analiza je pokazala da je riječ o tri mladića starosti oko 14 godina, svi pokazuju znakove neishranjenosti, a izotopna analiza ukazuje na identičnu prehranu kod sve tri osobe, gdje su se hranili većinom žitaricama s vrlo malim udjelom proteina životinjskog porijekla.

Radi se o iznimno rijetkom nalazu koji je posebice zanimljiv zbog toga što su lubanje dvije osobe iz tog groba umjetno deformirane te su im glave izdužene ili povišene. Rezultati analize drevne DNK su pokazali da svaka od analiziranih osoba ima različito geografsko podrijetlo: osoba s izduženom lubanjom potječe iz istočne Azije, osoba s povišenom lubanjom potječe s Bliskog istoka, a osoba s normalnom lubanjom s područja istočne Europe.

Ovom je studijom tako prvi put potvrđena prisutnost ljudi iz istočne Azije, vjerojatno Huna, na području Europe tijekom Velike seobe naroda iz 5. i 6. stoljeća poslije Krista, kada na ovim prostorima borave različiti nomadski narodi kao što su Huni, Goti, Gepidi, Langobardi i sl. I do sada je bilo arheoloških nalaza koji su upućivali na prisutnost Huna, ali sada prvi put postoji i fizički dokaz preko analize drevne DNK.

Ono što je znanstvenike posebno zaintrigiralo je neuobičajen način ukopa. Nije riječ o klasičnom grobu već o jami, a obzirom da su tri mladića iste dobi, svi pokazuju znakove izgladnjelosti, a pokopani su u jami zajedno s gomilom životinjskih kostiju i keramike, u studiji se spominje i mogućnost da se pri ukopu radilo o žrtvovanju mladih ljudi kako bi se postigla bolja žetva, no to je za sada samo hipoteza.

Iako se još ne zna radi li se uistinu o žrtvovanju ljudi, ovaj nalaz je zasigurno interesantan i značajan za našu arheološku zajednicu zbog specifičnosti načina ukopa, a obzirom na to da će vjerojatno pobuditi interes i kod hrvatskih građana, nadamo se da će se uskoro provesti daljnja istraživanja koja će još dodatno rasvijetliti ovaj neobičan i tajnovit nalaz, zaključuje Index.hr







Tekst: Osijek031.com
Foto: journals.plos.org