Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Dok kao odgovorni građani marno odvajamo plastični otpad i jednom ga mjesečno u vrećama Unikoma iznosimo na ulicu kako bismo prirodu rasteretili barem vlastitog zagađenja, osobnim primjerom svijetu pokazujemo jedini put za spas od pošasti koja sve više kuca i na naša vrata ugrožavajući dostojanstvenu i kvalitetnu budućnost našim potomcima. Takvim odnosom pokazujemo visoku svijest o općem dobru koju odgovorne institucije – od lokalnih do globalnih – zaslijepljene rastom profita ili opterećene birokratiziranošću, nažalost još ne prate na zadovoljavajući način.

U Hrvatskoj se tako reciklira jedva dvadesetak ili poneki postotak plastičnog otpada više, a uz bolju organizaciju i novčane poticaje ta bi se količina mogla udvostručiti. Daleko smo od njemačkih, austrijskih ili nizozemskih postotaka koji se kreću oko tri četvrtine prerađenog otpada i za to moramo izgraditi skupe tehnološke kapacitete, što nam uz financiranje iz europskih fondova više nije nedostižno.

Takvi scenariji dio su poslovnih planova osječkog Foldinga, koji posljednjih sedam godina u svome skladištu na izlazu iz Josipovca prema Petrijevcima prikuplja i otkupljuje sekundarne sirovine – papir, karton i plastiku.

Sortirnica – nužan preduvjet većeg recikliranja

Većinu plastičnog otpada i ambalaže još uvijek nije isplativo reciklirati. Stotine je vrsta plastike i svaka zahtijeva poseban način obrade. Mi iz komunalne plastike izdvajamo 5-6 frakcija, a za veću iskoristivost potrebna je jača podrška države i razvijeniji sustav prikupljanja i obrade što pak podrazumijeva višu svijest o potrebi zbrinjavanja otpada“, kaže nam Vlado Ivković, suvlasnik i direktor Foldinga d.o.o..

Kako bismo povećali iskoristivost i izdvajali dvostruko više vrsta, potrebno je izgraditi kvalitetnu i automatiziranu sortirnicu te povećati prikupljene količine. Kako bismo uspjeli reciklirati do polovice prikupljenog plastičnog otpada, morali bismo uzimati plastiku iz cijele istočne Hrvatske. Sve je to, kao, zakonski regulirano, ali ako država ne bude konkretno intervenirala, neće doći do promjena“, smatra Ivković.

Problem je kao i obično u birokratskim ograničenjima. Umjesto da zakonskim rješenjima i poticajima učinkovitije zbrinjavamo otpad, taj smo posao prikupljivačima otežali i zakomplicirali. Tako je Fond za zaštitu okoliša za gradnju sortirnica ponudio 85 posto bespovratnih sredstava, ali je natječaj raspisao samo za gradove i općine, a ne i za poduzetnike koji bi u njemu rado sudjelovali.

Nesuvisla zakonska rješenja

„Zašto se ja koji imam viziju, razrađen projekt, uhodan posao i mogu osigurati potrebne količine otpada, ne mogu javiti na natječaj? Uz takva ograničenja do sortirnice mogu doći samo kroz podzakup ili koncesiju jedinice lokalne samouprave, što je puno teži i dulji put. Zato ovih dana nastojim uvjeriti nadležne službe da u to krenemo, jer šteta je ne iskoristiti bespovratna sredstva kada se već nude i ne povećati iskoristivost plastičnog otpada. Time smanjujemo i njegovo odlaganje te otvaramo nova radna mjesta. To je jedino zdravo rješenje za tu vrstu otpada, a određene količine tako izdvojene plastike mogli bismo i izvoziti“, izlaže Ivković svoj koncept od opće koristi.

Folding bi time proširio kapacitete i zaposlio nove radnike, okoliš bi se dugoročno rasteretio štetnog otpada, povećao bi se udio reciklažne sirovine u proizvodnji i stvorio dodatni prihod od izvoza.

Zasad otkupljuje najlonske vreće i folije (one prozirne i čiste plaća do pet puta više od obojenih), novinski papir, karton, prospekte i magazine od sjajnog papira te bijeli uredski papir.

Sirovine u izobilju – cijene padaju
Imamo kolnu i malu vagu. Kolna mjeri kamionski teret vaganjem vozila pri ulasku i izlasku sa skladišta pa se na razlici u težini utvrdi koliko je tereta predano. Na malu vagu otpad se iznosi iz vozila i ona precizno važe do 150 kg. Ljudi uglavnom dovoze veću količinu starog papira, a otkupljujemo i veće količine pet-ambalaže. Cijene su na tržištu pale posljednjih godinu i pol dana za 60–70 posto na određene vrste papira. Robe ima u izobilju pa se značajno smanjuje sječa šume radi proizvodnje papira. Više od 70 posto papira i kartona proizvodi se danas recikliranjem, a samo jedna tona starog papira sačuva 20 stabala, 180.000 litara vode i 4.100 kW električne energije.
Kina je do prije dvije godine bila najveći svjetski uvoznik plastičnog i papirnog otpada, ali kako je u kontejnerima dobivala miješanu plastiku koju je teško i skupo reciklirati te papir s velikim udjelom nečistoća, smanjila je otkup za 80-ak posto. To je dovelo do porasta količina otpada na tržištu i pada cijene
“, pojašnjava Ivković.

Za kilogram miješanog papira i kartona Folding plaća 30 lipa, za knjige s tvrđim uvezom 35, a za bijeli papir, novine i letke 45 lipa po kilogramu. Za polietilenske prozirne folije nudi 80 lipa po kilogramu. Tako sortiranu robu primaju od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 i isplaćuju istog dana na žiroračun klijenta pa je novac na računu najkasnije sutradan.

Po veće količine dolazimo našim kamionima. Upravo u Našicama nedavno smo preuzeli tridesetak tisuća pet boca što su jednom proizvođaču sokova ostale nakon punjenja. Šleper smo napunili do vrha i odvezli gotovo tri tone boca. U bali od 200 kg je cca tisuću boca peta i tako izbalirane ih predajemo tvornici na preradu“, tumači nam direktor Foldinga.

Razvijena mreža dobavljača
Mjesečno zbrinjavaju otkupljuju do 500 tona papirnog i plastičnog otpada. U ljetnim mjesecima količine su manje jer kod poslovnih subjekata tada padaju poslovne aktivnosti.

Glavninu folija prikupljamo kod poslovnih partnera, a građani je donose u malom postotku jer potrebno je prikupiti veliku količinu kako bi se na njoj moglo značajnije zaraditi. Unikom nam je najveći dobavljač s oko 180 tona papira i 80 tona plastike, a najveći privatni je trgovački lanac NTL, jer u Osijeku je njegovo središnje skladište za Slavoniju. Imaju odličan sustav prikupljanja otpada i ambalaže u povratu iz svih dućana po terenu pa nam predaje do 50-ak tona papira mjesečno. Velike količine dobivamo i od baranjske Čistoće, Urbanizma Valpovo, Općine Semeljci. Meggle, Karolina, Portanova i Avanue Mall također su nam odlični klijenti. Državnoj upravi zbrinjavamo glasačke listiće te kao i Županiji, Gradu, općinama, Poreznoj upravi i drugim javnim institucijama različite dokumente. Radimo s Erste i Addico bankom, od javnih bilježnika uzimamo u rezance izrezane dokumente koji im više ne trebaju. Rezanje papira ne predstavlja problem u reciklaži, ali kartonu se time skraćuju celulozna vlakna što mu smanjuje kvalitetu. Surađujemo s više od 70 poslovnih subjekata“, napominje Ivković.

Folding radi već 30 godina i ima 48 zaposlenih, od kojih polovicu u prijevozničkoj djelatnosti. Imaju specijalizirane kamione za prijevoz otpada: podizače kontejnera, navlakače, kamion smećar, sandučar, veliku prikolicu, tegljač sa samoistovarnom prikolicom – ukupno sedam tegljača i deset malih cisterni za prikupljanje mlijeka po selima. Taj dio posla rade s Megleom. Hladnjače i cisterne prevoze za Vindiju. Sada je to zaokružena priča i sami mogu dostaviti sve vrste materijala na preradu u tvornice.





Tekst i foto: Goran Flauder


 Stranica prilagođena ispisu
07-27-2019 11:28:43 am :: pirko
Koliko sam čuo, jelte, to je dio okrupnjenog sloja ljudi jednakih interesa koji bi organima pravosuđa trebao biti od osobite zanimljivosti. Koliko sam čuo, naravno.




Mamica za seks, to je ...
Na prodaju štenci bigl...
Tražimo tvrtku (zahtje...
Na prodaju zenka DOGO ...

Moj profil

Korisničko ime:
Lozinka:


Zaboravljena lozinka
Novi korisnik!

Posjetitelji

Ukupno online:82

Registrirani online (): Nitko


Objektiv031

Osječki most

Propustili ste? Pogledajte!