Stiže li 'fracking' u Slavoniju?! Kanadski Vermilion danas započinje s izradom prve bušotine u Hrvatskoj kod mjesta Cerić

Kanadska kompanija Vermilion danas započinje s izradom svoje prve bušotine u Hrvatskoj - Cerić-1 u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Bušotinski radni prostor je pripremljen i započinje izrada bušotine. Lociranju bušotine prethodila je interpretacija dostupnih geoloških podataka na temelju čega su definirani plinski i naftni ciljevi na bušotini Cerić-1. Izrada bušotine trajat će tridesetak dana kad bi se mogli znati i prvi rezultati.

Kompanija u isto vrijeme počinje i s izradom svoje druge bušotine Berak-1 koja se također nalazi u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Trenutno je u pripremi bušotinski radni prostor te će nakon što završi izrada bušotine Cerić-1 početi izrada bušotine Berak-1. Cilj bušotine Berak-1 je ispitati postojanje plinskog ležišta.

Obje bušotine rezultat su dvogodišnjih istraživanja i snimanja te su dio radnog programa na koji se kanadska tvrtka obvezala temeljem ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika koji je potpisan s Vladom Republike Hrvatske u lipnju 2016. godine kako bi se zaustavio trend pada plinskih rezervi koji može u budućnosti dovesti Hrvatsku do potpune ovisnosti o uvozu plina.

Osim postojećih pet istražnih polja, u tijeku je natječaj za novih šest istražnih blokova na području Panonskog bazena koji se zatvara 28. lipnja.

Međutim, nisu svi sretni ovakvom odlukom. Kako izvještava portal h-alter.org, Vermilion mnoga svoja istraživanja i eksploataciju provodi u ležištima škriljevca i drugim ležištima i to metodom hidrauličkog frakturiranja, skraćenog naziva fraking. Fraking je kontroverzan proces koji koristi ogromne količine vode, zagađuje vodonosnike i sustav opskrbe pitkom vodom. Pored toga, fraking inducira potrese, uzrokuje propadanje i urušavanje tla te zagađenje zraka.




Od 2016. godine otvorena su tri koncesijska nadmetanja za hrvatsko kopno, tj. pozivi svjetskim naftnim kompanijama da dođu u Hrvatsku kako bi mogli istraživati i eksploatirati za naknadu od 400 kuna po kilometru kvadratnom godišnje. Bez zakonske obveze da sirovinu prodaju na hrvatskom tržištu, što znači: ispumpati sirovinu, trajno zagaditi okoliš, izvesti sirovinu, platiti naknadu neusporedivu s posljedicama zagađenja i nakon 30 godina napustiti područje prema volji.

Rezultati prvog nadmetanja otkrili su da Ina i Vermilion dobivaju blokove u Istočnoj Hrvatskoj. Krajem prošle godine otvoreno je drugo nadmetanje, za sjeverozapadnu Hrvatsku, a rezultati o odabiru kompanija trebali bi biti objavljeni ovog mjeseca. U siječnju ove godine je i područje Dinarida ponuđeno u koncesije, u trećem krugu nadmetanja. U rujnu, nakon objave rezultata za dodjelu Dinarida, čitava će Hrvatska biti pod koncesijama za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, izuzev Istre i otoka.

Budu li se i dalje radila istraživanja i eksploatacije konvencionalnim i/ili nekonvencionalnim metodama, sigurnost i opstojnost zdravog vodonosnika regije je ugrožena. Krški vodonosnik koji se proteže od Slovenije preko Hrvatske, Bosne, dijela Srbije, Crne Gore, Albanije i dijela sjeverne Grčke jedan je od ključnih dijelova našeg okoliša, njime se opskrbljuje puno više ljudi no što na njemu živi, tako da nije samo okoliš i zdravlje zajednica navedenih zemalja ugroženo, upozorava h-alter.org.



Tekst: Osijek031.com
Foto: h-alter.org