Novo istraživanje: Mladi u Hrvatskoj sve konzervativniji, najviše vjeruju vojsci, policiji i crkvi!

Novo istraživanje Zaklade Friedrich Ebert Stifung (FES) i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), čiji su rezultati predstavljeni jučer, pokazalo je da su mladi u Hrvatskoj izrazito nezadovoljni društvenim statusom te procesima i pojavama u suvremenom društvu.

Istraživanje mladih u Hrvatskoj provedeno je prošle godine na uzorku od 1500 ispitanika u dobi između 14 i 29 godina, a dio je međunarodnog istraživanja mladih u deset država Jugoistočne Europe i Zapadnog Balkana. Istraživanje je obuhvaćalo stavove mladih o njihovim privatnim aspektima života – obitelji, prijateljima, slobodnom vremenu, te o obrazovanju, zaposlenju, osobnim, društvenim i političkim vrijednostima i mobilnosti.

Rezultati istraživanja pokazuju sve izraženiju tradicionalizaciju i rastući konzervatizam mladih. Naime, na pitanje u koje institucije imaju najviše vjere, najviše mladih, gotovo 50%, odabralo je vojsku, policiju i crkvu. Vlada, Sabor i općenito političari jako su loše prošli, ali na dnu vrijednosti nalaze se i demokracija, jednakost i vladavina prava što su temelji svake uređene države, no mladima kod nas to izgleda ne smeta.

Narasla je religioznost među mladima, a čak 26% ispitanika želi ući u brak s nevinim partnerom/partnericom (u odnosu na 10% u istraživanju iz 2012.), a više je i onih kojima je važna nacionalnost supružnika (30-40%). K tomu, čak 66% ispitanika kod odabira partnera smatra važnim odobravanje obitelji. Kod čak 72% mladih važan je fizički izgled odabranika, dok je za manje od polovice važno obrazovanje.

Istraživanje je također pokazalo da 71% mladih živi u roditeljskom domu, 15% u vlastitom ili partnerovom stanu, a 13% žive kao podstanari. Hrvatska mladež najviše je zadovoljna upravo životom u obiteljskom gnijezdu i najviše vole ne raditi ništa, odnosno „kafenisati“ s prijateljima u slobodno vrijeme u čemu provode više vremena nego njihovi vršnjaci u drugim europskim državama.

Također, 18% mladih nikad ne čita knjige, a u usporedbi s drugim zemljama u kojima je provedeno istraživanje, najveći je postotak mladih koji nikada ne sudjeluje u nikakvim sportskim aktivnostima upravo u Hrvatskoj, čak 40%.

Mladi su također izrazito nezadovoljni svojim društvenim statusom u suvremenom društvu; manje od polovice mladih radi u svojoj struci, polovica nema siguran i trajan posao, dok u prosjeku tjedno rade dulje od zakonom propisane norme za što dobivaju plaću koja je u prosjeku niža od prosječne plaće u Hrvatskoj. Zanimljiva je i razlika među mladima iz drugih zemalja i onih u Hrvatskoj u opravdavanju korištenja veza i poznanstava kod rješavanja zapošljavanja: hrvatska mladež opravdava takvo „uljebništvo“ više od ostalih.

O odlasku iz Hrvatske razmišlja trećina mladih, dok dvije trećine mladih ne izražava želju za emigriranjem. S obzirom na istraživanje iz 2012. godine, 20% je više onih koji žele ostati u domovini. Ipak, desetina mladih izražava jaku do vrlo jaku želju za odlaskom, dok isto toliko njih planira iseliti u sljedećih šest mjeseci, a većina mladih želi otići u Njemačku, Austriju, Veliku Britaniju, Švedsku i Švicarsku, uglavnom iz ekonomskih razloga.

Vlasta Ilišin s IDIZ-a komentirala je rezultate istraživanja riječima da su mladi u Hrvatskoj sve veći oportunisti: prilagodili su se mainstreamu jer takvo ponašanje prolazi, a zaobilaženje pravila pokazalo se efikasnijim modelom uspjeha u životu. Odnos mladih prema politici okarakteriziran je slabim interesom i znanjem o politici te slaboj razvijenosti građanske političke kulture i uključenosti u građanske akcije i inicijative. Mladi u Hrvatskoj sve su manje tolerantni prema manjinama i socijalno devijantnim skupinama, primjerice bivšim zatvorenicima, no s druge strane, opala je isključivost prema osobama drugih spolnih orijentacija, što je potvrda da se u Hrvatskoj istodobno događaju modernizacijske promjene ali i one koje ukazuju na retradicionalizaciju.







Tekst: Osijek031.com
Foto: Antonela Martinčević, Dino Spaić/Foto-arhiv031