Potporanj iz Drave 2018. - Arhitektonska akcija za spas i drugi život potpornja izvađenog iz Drave
21.11.2018. 10:23
Na e-mail redakcije ovih se dana javio zabrinuti sugrađanin jer je pronađen potporanj iz Drave, njegov e-mail prenosimo u cijelosti (ako znate nekoga tko može pomoći slobodno se javite):
Arhitektov pogled na iskopani potporan iz Drave od gospodina XY iz Osijeka, koji je isti ponudio Muzeju Slavonije Osijek i bio odbijen, te će sada nalaznik napraviti policu/e od potpornja. ((Moguća je datacija iz doba Osmanlija, ako nije iz doba Austrougarske monarhije kada je građena Tvrđa (što je vjerojatnije, ispitivanje ugljikom bi dalo točnu dataciju- no, to nitko neće platiti!)).
Kulturno-povijesni spomenik je djelo, predmet ili stvar koja podsjeća na prošle događaje. Tako i ovaj potporanj koji je spavao u pijesku Drave i otkopan 2018. godine poručuje nešto građanima Osijeka i Slavonije. Bila bi šteta da se taj potporanj dužine 2,8m širine cca 32 cm i debljine cca. Od 5 do 8cm, pretvori u policu, a koji zorno pokazuje kako su koristili vojno rijeku Dravu vojnici KuK monarhije (ili Osmanlije). Taj predmet nam govori da Drava nije samo pusta voda u koju danas teče kanalizacija grada i da više ne plove lađe natovarene teretom. Jeste da je Drava, kao rijeka zbog koje je nastao grad Osijek, izgubila sve veze s gradom, jer ništa se više na njoj radi grada ne događa.
Upravo zbog toga bi trebalo izložiti pokraj Tvrđe, iskopani potporanj i pretvoriti ga u „Osmanlijsku MEANDARSKU KLUPU©“, i postaviti je na mjesto gdje je predmet nađen. Upravo da podupre GRAD OSIJEK da se ponovno vrati Dravi i da ju koristi u svakodnevnom životu, a ne samo za ispust kanalizacionih voda (vaporeto- prijevoz putnika).
„Povijesnim predmetima dali su povijest njihovi vlasnici – čuvari, zahvaljujući kojima su predmeti našli put iz njihovih domova do muzeja, bez obzira da li je na to utjecala kategorija rariteta, bizarnosti, ili susretanja s nečim već poznatim .“ Povijest mogu dati i građani kada su kustosi ovakvi stručnjaci koji odbijaju prihvatiti ove predmete. Ali kako je ovo odbijanje proizvelo meandarsku klupu, u svakom zlu nešto dobroga.
To je razlog zašto bi vlasnik koji je pronašao potporanj trebao suspregnuti želju da od predmeta napravi policu. Kad je svemirska sreća bilo da nađe taj potporanj u pijesku Drave, neka ga ostavi na uvid svim građanima Osijeka, neka podijeli sreću pronalaska tog predmeta sa svima (pa i sa svim kustosima koji su ga odbili kao nevažan predmet), jer polica će zauvijek udaljiti ovu lijepu povijesnu priču s naravoučenjem (kako su ljudi bili prije vezani za rijeku Dravu i kakvih sve kustosa nema) od budućih pokoljenja.
U knjizi „Making Histories in Musemus , ističe se promjena kustosovog (pogleda na zbirku) u povijesnim muzejima koju prolaze u preusmjeravanju od konvencionalnog pristupa predmetu, do onog koji zahtijeva društvenu i kontekstualnu obradu povijesnih zbirki.“
Stoga ovaj potporanj je važan za život grada Osijeka (iako stručnim kustosima je nevažan), jer ukazuje na izgubljenu vezu između rijeke i grada.
Kustosi, prema Željki Kolveshi (Muzej Grada Zagreba), moraju: “Imati senzibilitet da prepoznaju te potencijale za kompleksnu interpretaciju. “ Ovaj potporanj izvađen iz pijeska Drave 2018. upravo pokazuje kakav sve potencijal može imati, ako se pretvori u klupu na samoj obali Drave, koja i nalikuje na čamac (potporanj ima izgled čamca, kajaka ili sufr daske), a veže se misaono i vizualno na meandriranje Drave tako da je potporanj pričvršćen na meandarski podest visine 35 cm, napravljen od metalnog cijevnog meandra, a to je visina idealna za sjedenje na klupi, te se tako tvori jedinstvena meandarska klupa.
S ovog znanstvenog gledišta, jasno je, da je pronalazač predmeta hrastovog potpornja, koji je ocijenjen od kustosa muzeja kao nebitan, jeste vrlo bitan za Osijek, a vlasnik istog bi trebao još jednom da preispita i ne oduzme građanima Osijeka jednu vizualnu povijesnu školu na otvorenome koju bi meandarska klupa dala svim građanima na mjestu samog nalaza uz obalu Drave ispod Tvrđe.
Bilo bi lijepo da je to „Osmanlijska Meandarska KLUPA©“, no kako je to obično, vjerojatno nije i veća je mogućnost da je KuK klupa, pa je nazovimo po arhitektu Maximilianu de Gosseau.
„Gosseau-ova meandarska klupa©“
„Gosseau meandarska klupa©“ trebala bi biti postavljena na zelenom (travnatom) Dravskom valu, kako je i došla (dosurfala) do Osječana 2018. godine, uz sjevernu stranu Tvrđe, duž dravske obale. Kopije od hrastovine trebalo bi postavljati po tri u trokutnoj formaciji (kako patke i guske lete na jug a 15.11.18 nekoliko jata gusaka se dizalo na visinu cca 1,5km koristeći topli vertikalni zrak iznad centra Osijeka i uputile su se južno otklon od cca 15 stupnjeva od magnetskog juga) na tri vala kao odavanje poštovanja arhitektu koji je oblikovao Tvrđu.
Tekst i foto: Čitatelj
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (3)
