Zbog zabrane eksploatacije pijeska i šljunka iz Drave Luka Osijek trpi ogromne gubitke

Na prošlotjednoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održanoj u Belom Manastiru na sva zvona se izvještavalo kako je potpisano 11 ugovora vrijednih 640 milijuna kuna za pokretanje projekata te kako je ukupno kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ugovoreno investicija u vrijednosti čak 7,9 milijardi kuna.

Nekako u sjeni ovih velikih brojki ostala je rasprava o konkretnim problemima pojedinih gospodarstvenika na području Osijeka i Slavonije, a jedna takva tema je pitanje zabrane ili ograničene eksploatacije pijeska i šljunka iz Drave, o čemu je na sjednici Savjeta govorio župan Ivan Anušić.

Anušić je podsjetio kako je Luka Osijek u prijeratnom razdoblju bila druga po tonama pretovara, iza luke Rijeka, a danas u Osijek uplovljavaju samo kruzeri obzirom da teretni brodovi nemaju uvjete plovnosti zbog količine nanosa koji zatrpavaju dno Drave.

Da bi se osigurala plovnost Dravom potrebno je učestalo uklanjanje nanosa, odnosno eksploatacija šljunka i pijeska, no zakonom koji je trenutno na snazi eksploatacija je dozvoljena samo putem ugovora o koncesiji. Problem je u tome što postupak dobivanja koncesije zahtijeva mnogo vremena i financijskih sredstava, a cijeli postupak eksploatacije šljunka i pijeska mora biti usklađen i s odredbama ekološke mreže Natura 2000, mreže zaštićenih područja na europskom tlu.

U Luci Osijek trenutno se obavlja eksploatacija pijeska temeljem koncesije koja ima svrhu čišćenja pješčanog nanosa. Eksploatacija je u ovom slučaju olakšana zahvaljujući činjenici da je Lučka uprava Osijek imala studiju utjecaja na okoliš u okviru pripreme dokumentacije za EU projekte te ju je ustupila u postupku dobivanja koncesije.

A procedura koju gospodarski subjekti moraju proći kako bi im bila dozvoljena eksploatacija u komercijalne svrhe su zahtjevni, dugotrajni, skupi i na kraju upitni jer u većini slučajeva, nakon što su plaćene sve studije i procjene, nadležna tijela donesu negativnu odluku i od eksploatacije ne bude ništa.

Župan je također upozorio na apsurdnu činjenicu da je u Srbiji i Bosni i Hercegovini, koje nisu članice EU, dopuštena eksploatacija šljunka i pijeska na rijekama koje su granične s Hrvatskom te se potom taj pijesak i šljunak uvoze u RH za potrebe građevinskog sektora po višestruko višoj cijeni. Tako je, npr., u 2017. godini iz BiH uvezen šljunak u vrijednosti većoj od 5,5 milijuna eura, a pijeska iz Srbije u vrijednosti gotovo milijun eura.

Na taj problem već godinama upozoravaju i brodari i građevinski sektor naglašavajući da bi omogućavanje eksploatacije omogućilo da se vodni putovi i riječne luke koriste za brži gospodarski razvoj istoka Hrvatske jer eksploatacija šljunka i pijeska ima dvostruke koristi - omogućava bolje uvjete plovnosti, a istovremeno osigurava materijal za građevinski sektor koji se u Hrvatskoj napokon oporavio. Eksploatacija bi imala i direktnu korist za državu i za jedinice lokalne i regionalne samouprave jer bi izravno prihodovali od naknada za koncesiju.

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, odgovorio je kako je započelo interventno ukljanjanje pijeska s područja ušća Drave u Dunav, što bi trebalo osigurati urednu plovnost do osječke luke, a župane svih pet slavonskih županija pozvao je na skorašnji sastanak vezan upravo uz pitanje olakšavanja plovnosti.





Tekst: Osijek031.com
Foto: Mateo Babaja/Foto-arhiv031