Brojni posjetitelji na predavanju "Sve je to bio doživljaj pun straha i očaja – Hrvati 1918. i kraj KuK Monarhije"

U organizaciji Austrijskoga kulturnog foruma Zagreb i Austrijske čitaonice Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, jučer je održano predavanje pod nazivom “Sve je to bio doživljaj pun straha i očaja – Hrvati 1918. i kraj KuK Monarhije”. Predavanje je održao prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Pred brojnim posjetiteljima, u prostoru Studijske čitaonice Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, poznati je hrvatski povjesničar i znanstvenik prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina održao izvrsno predavanje organizirano povodom 100. obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata. Profesor se u šezdesetominutnome predavanju osvrnuo na razdoblje i ratove koji su prethodili samome Velikom ratu, tijeku rata, kao i posljedicama nakon njegova završetka. Uvodom u svjetske prilike od početka stoljeća, pa do atentata u Sarajevu, nastojao je prikazati odnose snaga te opisati ideje koje su vodile političare i vojnike. Svakako, glavni je fokus bio stavljen na tijek rata i posebno krizu koja je nastala u velikoj, višenacionalnoj Austro-Ugarskoj Monarhiji, koja je, iako vrlo uređena zemlja, iscrpljena ratom i glađu, upala u rasulo i po završetku rata nestala sa zemljovida. Uz tzv. KuK [Keiserliche und Königliche Monarchie] Monarhiju, prestala su postojati još tri carstva: Njemačko, Osmansko i Rusko. Najteže je raspadom Monarhije pogođena, prema riječima Jakovine, svakako bila Ugarska, čija je teritorija smanjena za gotovo četrdeset posto, a ogroman broj Mađara ostao izvan svoje matične države. Glavni grad Beč ostao je glavnim gradom, ali ne više velikoga carstva, nego daleko manje republike s glomaznim i gladnim činovničkim aparatom te neminovnim potrebama za restrukturiranjem i prilagodbom novonastaloj situaciji.

Tijekom predavanja, profesor se Jakvina dotakao brojnih pitanja koja su i prethodila ovim događanjima ali svakako i posljedicama. Što se događalo nakon smrti Franje Josipa? Kakve su opcije bile ispred različitih naroda Monarhije? Što se događalo s Hrvatima, kolika su bila stradanja tijekom rada, kako i koliko su sudjelovali u samome ratu? Zašto se rat nastavio još godinama na istoku Europe? Ova zaista velika i okrugla te za svijet vrlo bitna obljetnica, popraćena je gostujućom izložbom “Nemirno zatišje pred buru: vrijeme prije 1914. godine” dvaju austrijskih kustosa Manfreda Thumbergera i Stefana Kutzenbergera. Autori su nastojali ukazati na kulturno-znanstvenu dimenziju burnoga vremena oko 1914. i značenje toga vremena za početak moderne. Razdoblje prije Prvoga svjetskog rata često se prikazuje kao ‘burno zatišje pred oluju’, što se moglo vidjeti i tijekom predavanja, no unatoč tome proširenom mišljenju, Austrija je u ono vrijeme proživjela fazu posebnoga procvata na području umjetnosti, književnosti, glazbe i znanosti.